Dalekovidost – Hypermetropia

Dalekovidost ili hipermetropiju (hypermetropia) karakteriše takvo stanje refrakcionog sistema oka kod kojeg se svetlosni zraci koji idu pa- ralelno sa optičkom osovinom oka seku iza centralne jamice mrežnjače tako da se na mrežnjači stvaraju nejasne slike.

Veličina slike koja se stvara na mrežnjači kod nekorigovane dalekovidosti je manja od slike koja se stvara na mrežnjači kod emetropije i kratkovidosti.

Na rastojanjima manjim od 5 metara oko akomodira za onoliko koliko iznosi njegova hipermetropija. Smanjenje osovine oka za 1 mm povecava dalekovidost za +3D.

Klasifikacija

Razlikujemo:

• fakultativnu ili latentnu,
• apsolutnu ili manifestnu i
• totalnu

Fakultativna ili latentna dalekovidost je onaj oblik dalekovidosti koji se koriguje akomodacijom te je oštrina vida normalna kod gledanja dalekih predmeta.

Apsolutna ili manifestna dalekovidost je ona dalekovidost koja se ne može korigovati akomodacijom pa je oštrina vida smanjena kod gledanja dalekih predmeta.

Totalna dalekovidost predstavlja zbir latentne i manifestne dalekovidosti.

Prema karakteru refrakcione anomalije dalekovidost može biti prelomna, osovinska i indeksna.

Prelomna se javija kod smanjene moći prelamanja dioptričkog aparata oka. Javlja se kod povećavanja radijusa rožnjače (veći od 8 mm), luksacije sočiva u staklasto telo, posle ckstrakcije sočiva (afakije) ili nedostatka sočiva.

Osovinska dalekovidost nastaje zbog smanjenja osovine oka u odnosu na postojeći dioptrički aparat oka. Prisutna je kod retro- bulbarnih tumora, edema mrežnjače, tj. stanja u kojima je osovina oka sekundamo skraćena.

Indeksna dalekovidost je prisutna kod manjeg indeksa prelamanja očne vodice i sočiva ili ako je veći indeks preiamanja korteksa sočiva i staklastog tela. Javlja se i kod uveita i šećerne bolesti.

Prema stepenu izraženosti postoji:

• niska od +1 do +3D,
• srednja od +4 do +8D,
• visoka od +9 do +15D i
• vrlo visoka dalekovidost preko 15 do+27D.

Subjektivne smetnje kod dalekovidosti

Subjektivne smetnje zavise od stepena dalekovidosti, akomodacije i konvergencije. Javlja se nejasan vid kod gledanja na dalinu i blizinu, Često siika treperi pred očima. Javlja se psihički i fizički zamor koji postepeno prelazi u astenopiju koja može biti mišićna, akomodativna i nervozna.

Dalekovidost - Hypermetropia
Dalekovidost - Hypermetropia 2

Objektivno odredjivanje stepena dalekovidosti

Za oderedjivanje stepena dalekovidosti koristimo:

• oftalmoskopiju,
• skijaskopiju.
• refraktometriju,
• retinoskopiju i
• ultrasonografiju.

Lečenje

Korekciju dalekovidosti vršimo bikonveksnim + (plus) sočivima. Najbolje je kada se koriguje ma- nifestna dalekovidost (sl… i..).

Kod pojave staračke dalekovidosti (presbiopija) dajemo dve vrste sočiva za naočare, za blizinu i daljinu, a kod osoba koje moraju da gledaju čas u daljinu čas na blizinu, zavisno od profesije, propisujemo bifokalna ili čak i trifokalna sočiva za naočare (za blizinu, za daljinu i za srednja rastojanja).

Dalekovidost se može lečiti i hirurški (keratophakia, mikrotermokeratokoagulacija, excimer laser keratectomia (Ph. K) C-hiperopie).

Pogledajte još iz kategorije za očne bolesti – Oftamologija

Povezani tekstovi

Back to top button