KERATINIZACIJA
(engl. keratinization), orožavanje, genetski programiran i precizno regulisan kompleks morfoloških
promena i metaboličkih dešavanja koji se zbivaju progresivno u postmitotskim keratinocitima.
Završnu fazu keratinizacije predstavlja krajnje diferentovan keratinocit koji sadrži filamente keratina.
Keratin je protein, sastavni deo ćelijskog skeleta. U kulturi epidermalnih ćelija čini do 30% ćelijskih
proteina. U stratum korneumu, ovaj procenat raste do 85%. Keratinizacija epidermisa (engl.
keratinization of epidermis), proces diferencijacije živih ćelija epidermisa u mrtve rožaste ćelije.
Postoje dve osnovne faze: 1. sintetska faza obuhvata formiranje tonofilamenata i keratohijalinskih
granula i 2. degradativna faza u kojoj se aktivacijom specifičnih enzima razlažu ćelijske organele,
dok tonofibrili i keratohijalinske granule ostaju nepromenjeni. Neposredno iznad živog granuloznog
sloja nastaje masa mekog keratina, kojom se postepeno pune ćelije rožastog sloja. Za transformaciju
matične ćelije bazalnog sloja epidermisa u rožastu ljuspicu je potrebno oko 20 do 90 dana.
Keratinizacija nokta (engl. keratinization of nail), proces transformacije germinativnih, bazalnih
ćelija matriksa nokta u tvrdi keratin nokatne ploče. Ovde nema faze formiranja keratohijalinskih
granula. Samo se povećava količina tonofilamenata i odeb-ljavaju ćelijske membrane, verovatno
zbog oslobađanja keratinozoma u intercelularne prostore.
Česta pitanja o KERATINIZACIJA
Za šta se koristi KERATINIZACIJA?
Keratinizacija nije lek, već prirodan, genetski programiran proces u koži kojim se žive ćelije epidermisa (keratinociti) postepeno pretvaraju u zaštitne, rožaste ćelije bogate proteinom keratinom. Isti proces, samo u nešto drugačijem obliku, odgovoran je i za formiranje tvrde nokatne ploče.
Kako se dozira KERATINIZACIJA?
Pošto keratinizacija nije lek ni preparat koji se uzima, ne postoji doziranje u uobičajenom smislu – reč je o kontinuiranom prirodnom procesu koji u koži traje otprilike 20 do 90 dana, od nastanka ćelije u bazalnom sloju do njenog sazrevanja u rožastu ljuspicu. Ukoliko se ovaj pojam pominje u vezi sa konkretnim preparatom koji utiče na kožu ili nokte, o načinu njegove primene uvek treba da odluči lekar ili dermatolog.
Koje su nuspojave KERATINIZACIJA?
Sama keratinizacija je normalan fiziološki proces i ne izaziva nuspojave. Kada je taj proces poremećen – ubrzan, usporen ili nepravilan – mogu se javiti promene poput pojačanog ljuspanja kože, zadebljanja rožastog sloja ili nepravilnosti na noktima, što je razlog da se obrati pažnja i po potrebi konsultuje lekar.
Da li KERATINIZACIJA ide na recept?
Ne, keratinizacija nije lek niti proizvod koji se izdaje sa ili bez recepta, već stručni medicinski termin za biološki proces u koži i noktu. Ako se termin traži u kontekstu nekog konkretnog preparata za negu kože, status izdavanja (na recept ili slobodno) zavisi od tog konkretnog proizvoda, a ne od samog procesa keratinizacije.
Na šta treba obratiti pažnju kod poremećaja keratinizacije?
Poremećaji keratinizacije mogu ukazivati na različita stanja kože, pa promene poput izraženog ljuspanja, neuobičajenog zadebljanja ili suvoće kože, kao i promene na noktima, treba proveriti kod lekara odnosno dermatologa. Genetski faktori i opšte stanje kože mogu uticati na ovaj proces, ali tačnu procenu uzroka i eventualnu terapiju treba prepustiti stručnjaku, a ne samostalno tumačiti simptome.
Napomena: informacije su opšteg karaktera i ne zamenjuju savet lekara ili farmaceuta.