Naravno da stručnjaci kao preventivu za sve ostale tako i za bolesti srca savjetuju zdrav život. No, koliko je to doista moguće u vremenu i uvjetima u kojima živimo? Donosimo vam nekoliko savjeta kojima biste mogli zaštiti svoje srce.
Srce (Foto: Arhiva) Optimizam
Dobro raspoloženje je povezano s manjim rizikom za bolesti srca, posebno kod osoba s obiteljskom poviješću bolesti. Vesela narav može poslužiti kao zaštita od zdravstvenih tegoba srca koje uzrokuje stres.
Čaj
Zeleni i crni čajevi smanjuju loš kolesterol (LDL). Popijete li šalicu čaja na dnevnoj bazi, poboljšat će se i funkcije arterija. Zanemarite gotove kupovne čajeve, već ga sami skuhajte od sušenih biljaka (dostupni su po vrlo povoljnim cijenama na svakoj tržnici, ako već sami niste nabrali svoje čajeve), jer su puno korisniji za vaše srce.
Magnezij
Ovaj mineral ima jako važnu ulogu za zdravlje srca, a dodatnih 200 miligrama dnevno smanjit će rizik od bolesti za čak 22 posto. Uvedite u prehranu cjelovite žitarice, orašaste plodove i lisnato povrće.
Alkohol
Čašica alkoholnog pića može smanjiti rizik od iznenadne srčane smrti za 30 do 40 posto. Međutim, zadržite se na jednom piću dnevno, ili u nekoliko dana. Veća doza ima suprotan učinak.
Buka
Živite li u blizini, primjerice, željezničke pruge ili iznimno prometnog i bučnog mjesta to bi mogao biti povećani rizik za bolesti srca. Stručnjaci vjeruju kako neprestana buka može gomilati stres, što povećava krvni tlak.
Hormonski poremećaji
Rizik od srčanog udara je sedam puta veći kod žena kojima naglo padne razina estrogena i testosterona što je specifično za ulazak u menopauzu. Počinju li vam izostajati menstruacije, naglo se debljate i primijetili ste povećan broj rasta dlačica to je znak da hitno morate posjetiti liječnika.
Zagađeni zrak
Istraživači procjenjuju da je čišći zrak mogao spriječiti gotovo 8.000 zatajenja srca godišnje. Onečišćeni zrak može dovesti do ateroskleroze. Samim tim što ćete izbjegavati kretanje zagađenim prometnicama možete smanjiti rizik od oboljenja.
Bijes
Naravno da se svakome dogodi da ponekad ‘pukne’. Međutim, ljudi koji su često bijesni su prava meta za srčani udar. Izgledi za izazivanje srčanog udara su dva puta veći dva sata nakon izljeva bijesa jer se tada ispuštaju ogromne količine kortizola i adrenalina što sužava arterije.
Živite u inostranstvu?
Do termina kod lekara se čeka, a strani lekar ne poznaje lekove iz Srbije. Postavite pitanje lekaru iz Srbije, na svom jeziku — o leku koji koristite, svojim tegobama ili zdravlju roditelja u Srbiji. Odgovor stiže na Vaš mejl, besplatno.
Pitajte lekara iz SrbijeOdgovor lekara je informativan i ne zamenjuje pregled.
