Danas više nema sumnje da je pasivno pušenje vrlo opasno i štetno za zdravlje. Uzrokuje zloćudne bolesti, mnoge ozbiljne respiratorne i kardiovaskularne bolesti, kako u odraslih osoba tako i u djece, te često dovodi do prijevremene smrti, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), koja od 1987. svake godine 31. svibnja obilježava Svjetski dan nepušenja.
Svrha je da građani prihvate pozitivno stajalište o mogućnosti prestanka pušenja te se uvjere da je to dostižan cilj, ističe WHO.
Ako se ne dogode neke drastične promjene u populariziranju prestanka pušenja, procjenjuje se da će do 2030. godine zbog posljedica pušenja umirati osam milijuna ljudi godišnje.
Unosi se 4.000 raznih kemikalija
Sa svakim dimom cigarete u tijelo se unosi više od 4.000 raznih kemikalija, od kojih je 3.000 respiracijskih iritansa i pedesetak pouzdano kancerogeno.
Trovanju je najizloženiji dišni sustav, ali nema zapravo ni jednog organa ili sustava organa koji je pošteđen negativnog utjecaja duhanskog dima.
Pušenje može dovesti do niza bolesti, onesposobljenosti te smanjenja produktivnosti, ali i do smrtnog ishoda, upozorava WHO i naglašava da je trenutno duhan odgovoran za 10 posto smrti odraslih osoba u svijetu.
Ovogodišnji apel za povećanjem poreza na duhan nastavak je prošlogodišnje kampanje za zabranom oglašavanja, promidžbe i sponzoriranja duhana.
WHO i partneri pozivaju države na podizanje poreza na duhan s obzirom da istraživanja pokazuju kako su veći porezi posebno učinkoviti u smanjenju potrošnje duhana među skupinama s niskim prihodima, kao i u prevenciji početka pušenja kod mladih.
Povećanje tih poreza za 10 posto smanjuje potrošnju duhana za oko 4 posto u zemljama s visokim dohotkom i do 8 posto u većini zemalja s niskim i srednje visokim dohotkom, pokazuju istraživanja.
