O načinu i pravilnom merenju krvnog pritiska razgovarali smo sa asistentkinjom doktorkom Milenom Pandrc, kardiologom sa VMA. Intervju je sponzorisala kompanija Sandoz.
Jelena Milojević LekarInfo: Za početak možete li nam reći šta je arterijski krvni pritisak, kako se pravilno meri i zbog čega je bitno da bude preporučenih vrednosti?
Asist.dr sci. med. Milena Pandrc: Arterijski krvni pritisak generalno predstavlja silu kojom krv koja teče kroz naš organizam deluje na zidove krvnih sudova. U tom smislu je jako bitno dakle da on bude preporučenih vrednosti prvenstveno iz razloga da ne bi došlo do oštećenja ovih krvnih sudova. Ti krvni sudovi ne nalaze se samo na površini srca, oni se nalaze svuda u našim organima i pritom arterijski krvni pritisak može dati različitu simptomatologiju. Obzirom da znamo šta je, da znamo kako može da utiče na naš organizam jako je bitno da znamo i kako da ga pravilno merimo. Generalno postoje dva osnovna načina kojima merimo arterijski krvni pritisak. Jedan način jeste sfingomanometrom za koji nam treba stetoskop. To otprilike izgleda ovako. A drugi način podrazumeva takozvani digitalizovani način merenja odnosno digitalizovani automatizovani monitor krvnog pritiska. On izgleda ovako. I on je jedna komfornija odnosno relaksiranija verzija. Na ovoj drugoj verziji mi dobijamo vrednosti gornjeg i donjeg krvnog pritiska ali dobijamo i vrednosti pulsa. To je onaj treći broj koji je nama takođe jako bitan za definisanje nekih naših ciljnih terapijskih vrednosti arterijskog krvnog pritiska. Arterijski krvni pritisak se meri nakon jednog kraćeg odmora. Jako je bitno da manžetna, to je onaj deo na aparatu, bude adekvatna. Šta to znači? To znači da manžetna mora da bude prilagođena nadlaktici, da bude nešto kraća od naše nadlaktice i postavlja se jedan centimetar iznad prevoja lakta. Treba da se postavi na golu kožu. Merenje preko garderobe može da da lažno višu vrednost. Treba da budemo u sedećem položaju, relaksirani, da budemo pravih ledja,postavljamo ruku u visini srca, plasiramo manžetnu izmerimo krvni pritisak. Jako je bitno da merenje bude organizovano tako da se otpušta pritisak određenim tempom, jer previše brzo otpuštanje manžetne može da da lažno pozitivne ili lažno negativne rezultate. Da nam ne da realnu sliku. Pritisak se obično meri u dva nivoa dva puta dnevno. U tom smislu je najbitnije jutarnje merenje krvnog pritiska. Jutarnje merenje krvnog pritiska podrazumeva pre svega dva merenja. Ukoliko se ona razlikiju ponovimo treći put. Kada dobijemo tu vrednost mi negde imamo jedan element koji nam služi za dalju orijentaciju. Ukoliko je ta vrednost veća od 135 sa 85mm imamo razloga da se obratimo našem izabranom lekaru sa idejom da su to već neke vrednosti hipertenzije koje zahtevaju terapiju. Bilo intervenciju higijensko dijatetskim režimom, bilo medikamentoznom terapijom. Takođe jako je bitno meriti pritisak kod osoba koje imaju neke simptome koje mi svrstavamo kao polimorfne, neke vrtoglavice koje se naročito pojačavaju pri promeni položaja tela, meriti pritisak i kada sedimo i kada stojimo. Takođe ukoliko je ova razlika veća kada je u pitanju gornji pritisak od 20mm odnosno kada je u pitanju donja granica od 10mm imamo takođe razlog da se javimo našem izabranom lekaru, jer to može da ukaže na neka ozbiljnija oboljenja čije su ove vrtoglavice samo neka vrsta najave. Kada govorimo o ciljnim vrednostima krvnog pritiska da lečimo naše bolesnike moramo da znamo da je optimalni krvni pritisak ispod 120 sa 80. Normalne vrednosti su između 120 i 129 odnosno 80 i 84mm živinog stuba. Visoko normalne vrednosti koje svrstavamo u vrstu pre hipertenzije su vrednosti od 130 do 140 odnosno od 85 do 90mm živinog stuba. Vraćamo se dakle na definiciju hipertenzije ukoliko je pritisak izmeren u ambulanti veći od 140 sa 90 odnosno u kućnim uslovima veći od 135 sa 85 imamo dijagnozu hipertenzije i imamo razlog da se javimo našem lekaru radi daljeg lečenja.
Jelena Milojević LekarInfo: Možete li nam reći šta je hipertenzija belog mantila i kako je prevazići?
Asist.dr sci. med. Milena Pandrc: Vrlo često u našoj ordinaciji bolesnicima merimo visoke vrednosti krvnog pritiska iako nam oni prijavljuju da kod kuće imaju potpuno normalan krvni pritisak. Najčešće je to posledica neke vrste treme, iščekivanja, nelagodnosti koja nastaje u ordinaciji lekara sa idejom šta će se desiti, šta će lekar tu pronaći i šta će otkriti, koji će se simptomi ispoljiti. I u tom smislu dakle bolesnici imaju povišen tonus simpatikus, a taj tonus simpatikus najčešće dovodi do skoka krvnog pritiska. Značajno obeležje ove hipertenzije u ambulantnim uslovima i porast pulsa. Koliko imamo bolesnika koji nam prijavljuju da kod kuće imaju normalne vrednosti krvnog pritiska, ukoliko mi kod nas u ambulanti merimo visoke pritisak ali merimo i visok puls to je najverovatnije hipertenzija belog mantila. Jako nam je važno, prepoznati je, da prosto ne bi bolesnika lečili bez realnog razloga, a sa druge strane može da se potvrdi naravno ukoliko imamo uslova 24h ambulantnim moritoringom krvnog pritiska.
Jelena Milojević LekarInfo: Kada se bolesnik upućuje na 24h moritoring krvnog pritiska?
Asist.dr sci. med. Milena Pandrc: Naše pacijente upućujemo na 24h moritoring krvnog pritiska u situacijama, dakle kada imamo ovu varijantu maskirane odnosno hipertenzije belog mantila, ali i bolesnika koji imaju neku vrstu hipertenzivnih kriza odnosno hipertenzivnih skokova sa idejom da se potvrdi taj hipertenzivni skok, jer u daljem toku taj hipertenzivni skok može da bude simptom odnosno da bude znak nekog kompleksnijeg pre svega kardiovaskularnog oboljenja. Dakle različite indikaciju su za 24h ambulantni monitoring krvnog pritiska a najčešće da se proveri efekat terapije i da se proveri prosto zašto pritisak našem bolesniku skače i u kojim situacijama.
Jelena Milojević LekarInfo: Kada neregulisana hipertenzija zahteva dalje analize i bolničko lečenje?
Asist.dr sci. med. Milena Pandrc: Kada naš bolesnik uprkos uvođenju terapije ne postiže ciljane vrednosti krvnog pritiska onda moramo da budemo vrlo pažljivi i vrlo obazrivi jer to može da bude i sam rezultat nekih drugih mehanizama kod kojih je visok pritisak neka vrsta odbrambenog mehanizma. Šta nas tu najviše zabrinjava? Visok pritisak koji ne može da se okupira terapijom ili naglo nastao visok pritisak nakon jednog perioda dobro regulisanog krvnog pritiska u bolesnika kod kojih imamo korunarnu bolest,dakle koji su imali infarkt ili različite probleme sa epikarnim krvnim sudovima, epikarnim arterijama. Visok krvni pritisak vrlo često može da označi da je tu došlo do novog koronarnog događaja, dakle da se tu nešto promenilo u anatomiju, možda nastala neka nova značajna stenoza, možda nastao novi element koji nam indukuje koronarografiju. U tom smislu kada naš bolesnik koji ima recimo koronarnu bolest kada ima tih skokova pritiska uprkos korekciji terapije to je jedna vrsta indikacije za hospitalno lečenje eventualno neki test opterećenja i procenom koronarnog statusa. Kada naš bolesnik uprkos uvođenju terapije ne postiže ciljane vrednosti krvnog pritiska onda moramo da budemo vrlo pažljivi i vrlo obazrivi jer to može da bude i sam rezultat nekih drugih mehanizama kod kojih je visok pritisak neka vrsta odbrambenog mehanizma. Šta nas tu najviše zabrinjava? Visok pritisak koji ne može da se okupira terapijom ili naglo nastao visok pritisak nakon jednog perioda dobro regulisanog krvnog pritiska u bolesnika kod kojih imamo koronarnu bolest, dakle koji su imali infarkt ili različite probleme sa epikarnim krvnim sudovima, epikarnim arterijama. Visok krvni pritisak vrlo često može da označi da je tu došlo do novog koronarnog događaja, dakle da se tu nešto promenilo u anatomiji, možda nastala neka nova značajna stenoza, možda nastao novi element koji nam indukuje koronarografiju. U tom smislu kada naš bolesnik koji ima recimo koronarnu bolest, kada ima tih skokova pritiska uprkos korekciji terapije, to je jedna vrsta indikacije za hospitalno lečenje eventualno neki test opterećenja i procenom koronarnog statusa.
Jelena Milojević LekarInfo: Za kraj recite nam ako je pacijent dijabetičar, bubrežni bolesnik, preležao infarkt miokarda ili moždani udar da li su za njega vrednosti krvnog pritiska različite od ostalih pacijenata?
Asist.dr sci. med. Milena Pandrc: Kada imamo pacijenta kod koga već imamo dokazan kardiovaskularni događaj onda njega mnogo pažljivije lečimo i tražimo striktniju kontrolu krvnog pritiska nego kod bolesnika za koje mi kažemo da su prividno zdravi. Dakle kada je u pitanju bolesnik koji je zdrav bez kardiovaskularnih kompleksnih komorbiditeta ciljana vrednost krvnog pritiska je niža od 130 kada je u pitanju sistolni krvni pritisak pa čak i niže vrednosti ukoliko naš bolesnik to toleriše. Kada govorimo dakle o generalno o principu kada je pritisak dobar odnosno zadovoljavajući regulaciji krvnog pritiska mi kažemo našim bolesnicima da ukoliko kod kuće mere pritisak do 135 sa 85 na ovoj terapiji znači da je njihov pritisak pod kontrolom i da nema razloga za brigu. Kada su u pitanju na primer nefrološki bolesnici kod kojih pored hipertenzije koja oštećuje krvne sudove bubrega imamo i druge komorbiditete i brojnu komedikaciju mi tražimo tu striktniju kontrolu krvnog pritiska do 130 sa 80. Slična je priča i kada su u pitanju bolesnici dakle sa drugim kardiovaskularnim komorbiditetima. Ovde bih možda skrenula malo više pažnje na bolesnike koji su stariji i koji imaju takozvanu izolovanu sistolnu hipertenziju gde je sistolni tj gornji pritisak viši od 140 a gonji niži od 90. I kod starijih ljudi ciljane vrednosti krvnog pritiska su slične. Mi kažemo da i oni imaju optimalne vrednosti krvnog pritiska kada im je krvni pritisak ispod 120 sa 80, s tim što mi kod njih suštinski ne težimo nekim idealnim vrednostima upravo dakle zbog te ateroskreloze krvnih sudova mozga i ukoliko bismo težili tim nekim idealnim vrednostima možda bismo ih uveli u neku vrstu ishemijske bolesti mozga. Te kod njih su te neke ciljane vrednosti ispod 140 sa 80 i kod njih se dakle ta redukcija krvnog pritiska postiže polako vrlo obazrivo.
Jelena Milojević LekarInfo: Kada krenuti sa preventivnim merama?
Asist.dr sci. med. Milena Pandrc: Kada je u pitanju povišen arterijski krvni pritisak to nije kategorija koja je ekskluzivna za neku stariju populaciju. Hipertenzija se javlja čak i u najranijem detinjstvu i negde ideja preventivnih mera jeste da promocijama prevencije odnosno redukcija faktora rizika. Uz neke redovne sistematske preglede ili bar neke rutinske kontrole arterijskog krvnog pritiska jednom godišnje se postiže negde zadovoljavajući skrining i zadovoljavajući nadzor nad nastankom i razvojem faktora rizika i nastankom i razvojem hipertenzije. Ovde je takođe važno naglasiti da se kod mladjih ljudi vrlo često skokovi pritiska ne prepoznaju na vreme već se te tegobe koje se javljaju kao posledica skoka pritiska pripisuju različitim drugim komorbiditetima, različitim drugim faktorima. Vrlo često se hipertenzija kod mladih osoba prepoznaje tek onda kada nastane komplikacija na ciljanim organima dakle na mozgu, srcu, na bubrezima što je prosto negde nedopustivo.
Jelena Milojević LekarInfo: Hvala vam doktorka što ste bili naš gost danas. Prijatan dan vam želimo
