Vesti

Budite stalno hidrirani: osobe koje prestanu da piju vodu rizikuju smanjenje mozga, hronične bolesti

ŽELITE DA IZGUBITE KILOGRAME I POBOLJŠATE METABOLIZAM? NUDIMO VAM STRUČNO REŠENJE BESPLATNO.
ZAKAŽITE BESPLATAN PREGLED
Ažurirano: Stručna provera: Dr Biljana Petrović, Lekar opšte prakse

Budite stalno hidrirani: osobe koje prestanu da piju vodu rizikuju smanjenje mozga, hronične bolesti

Skoro 60 odsto prosečnog ljudskog organizma se sastoji od vode. Iz toga proizilazi da mi, na različite načine, predstavljamo vodu. Tri četvrtine mozga i srca se sastoji od vode, 83 odsto pluća je voda, a čak i suve, krte kosti sadrže 31 odsto vode.

Budite stalno hidrirani: osobe koje prestanu da piju vodu rizikuju smanjenje mozga, hronične bolesti

Skoro 60 odsto prosečnog ljudskog organizma se sastoji od vode. Iz toga proizilazi da mi, na različite načine, predstavljamo vodu. Tri četvrtine mozga i srca se sastoji od vode, 83 odsto pluća je voda, a čak i suve, krte kosti sadrže 31 odsto vode.

Zato je unos dovoljno vode svakog dana mnogo važniji nego što izgleda. Voda podmazuje kosti i zglobove, reguliše telesnu temperaturu i hrani mozak i kičmenu moždinu. Bez vode biste brzo izgubili energiju, doživeli pad raspoloženja i krvnog pritiska i osetili da vam koža postaje suvlja. Hronična dehidratacija, koja podrazumeva neunošenje dovoljno vode tokom dužeg vremenskog perioda, može da doprinese poremećajima kao što su dijabetes, gojenje, problemi sa kožom, visok holesterol, visok krvni pritisak, problemi sa varenjem, umor i zatvor.

Hidrataciju treba uzeti za ozbiljno iako se često dešava da nismo ni svesni koliko smo dehidrirani. Novi video materijal u produkciji obrazovne inicijative TED-Ed objašnjava telesne procese do kojih dolazi ako ne pijete dovoljno vode – ili ako je pijete previše.

Kada je organizam dehidriran, čulni receptori u hipotalamusu mozga – oblasti koja predstavlja centar za osećaj žeđi –daje komandu za oslobađanje antidiuretskog hormona. Ovaj hormon stiže do bubrega  i pokreće akvaporine, posebne kanale koji omogućavaju krvi da zadrži više vode, što znači da manje vode napušta organizam. Ovo izaziva tamniji urin pri mokrenju. Dehidratacija može da utiče na mnoge delove tela; može da izazove umor, umanjenu kognitivnu funkciju, probleme sa raspoloženjem, pad krvnog pritiska i nedovoljnu vlažnost kože.

Dehidrirani mozak se bukvalno smanjuje usled nedostatka vode i mora više da radi da bi postigao isto kao hidrirani mozak. Mozak aktivira mehanizme za održavanje funkcije u uslovima ekstremne dehidriranosti, ali to ne može da traje dugo: ako potpuno prestanete da pijete vodu danima, vaš organizam će doživeti još ozbiljnije posledice i na kraju smrt.

Ako dehidratacija može da ima tako ozbiljne posledice po naš organizam, koliko onda vode treba da pijemo svakog dana? Prema podacima iz 2013. godine, oko 75 odsto Amerikanaca pati od hronične dehidratacije. Ranije su naučnici savetovali da se pije osam čaša vode dnevno, ali količina vode koju treba da unosimo svakog dana zavisi od telesne težine i okruženja: oko 2,5 do 3,7 litara vode za muškarce i 2 do 2,7 litara vode za žene, kaže se u video materijalu TED-Eda.

Povećanje unosa vode za samo 1 do 3 čašednevno može da podstakne sposobnost da održite telesnu težinu, smanjite kalorije i pridržavate se zdrave ishrane, kaže jedna nedavna studija. Da ne pominjemo da će vam pomoći da se koncentrišete, budete puni energije i sprečite dugoročne negativne posledice hronične dehidratacije.

http://www.medicaldaily.com/hydration-dehydration-stay-hydrated-drinking-water-380041

BESPLATNO

Imate pitanje za lekara?

Naši stručnjaci odgovaraju u roku od 24h

Imam bol u grlu već 3 dana...
Razumem. Možete li opisati...
Odgovor u roku od 24 sata
Licencirani lekari specijalisti
Poverljivo i anonimno
Pošaljite pitanje
Usluga ne zamenjuje klinički pregled lekara. Za hitne situacije pozovite 194.

Dr Biljana Petrović

Dr Biljana Petrović je lekar saradnik na portalu lekarinfo.com od 2017. godine. Trenutno je zapošljena u Zdravstvenom centru Studenica u Kraljevu. Završila je Medicinski fakultet u Beogradu. 1986. godine spacijalizaciju iz opšte medicine. Od 2018. godine je master Oli life kouč i psihološki savetnik na superviziji, psihodinamski koučing i psihološko savetovanje. More »
Back to top button