Ne morate da pijete osam čaša vode dnevno
Naše potrebe za tečnošću mogu da se zadovolje i na druge načine osim pijenjem vode. Na primer, vodu dobijamo iz soka, mleka, kafe, čaja, povrća i druge hrane i pića. Važnost vode nije sporna: njom se prenose hranljive materije, hormoni i kiseonik do vaših ćelija i odnose otpadne materije putem krvotoka i limfnog sistema. Osim toga, voda podmazuje vaše zglobove i zahvaljujući njoj osećate se bolje. Međutim, koliko vode je zapravo potrebno piti?
Rukovodite se žeđu i s vremena na vreme obratite pažnju na to kakva vam je mokraća. Ako je tamnožuta ili smeđa, dehidrirali ste. Morate da unesete dovoljno tečnosti svakog dana kako bi vaša mokraća bila bistra poput vode, navodi Snajdermenova u svojoj novoj knjizi „Medicinski mitovi koji mogu da vas ubiju“ .
Herpes nije zarazan
Herpes (herpes zoster) godišnje napadne više od pet hiljada odraslih osoba, a karakteriše ga bolan osip kao posledica preboljenih ovčijih boginja u detinjstvu. Nakon što se ovčije boginje povuku, virus varičele ostaje uspavan (neaktivan) u korenima živaca i može da se aktivira nakon mnogo godina. Stres, bolest i starije životno doba okidači su koji mogu da aktiviraju uspavani virus varičele u korenima živaca, izazivajući izbijanje herpesa.
Tehnički, herpes ne možete da dobijete od druge osobe površnim dodirom. Međutim, ako imate herpes, izbegavajte trudnice, decu i osobe s oslabljenim imunitetom. Mehurići sadrže virus vodenih kozica. Ako niste imali vodene kozice, izbegavajte dodirivanje osoba koje imaju herpes. Ako imate šezdeset ili više godina, posavetujte se sa lekarom oko vakcine za herpes. Postoje i antivirusni lekovi koji mogu da pomognu u rešavanju herpesa.
Uzimanje vitamina C ne sprečava prehladu
Uzimanjem dodatne dnevne doze vitamina C verovatno se nećete uspešno zaštititi od prehlade, osim ako ne trčite maratone. Do tog su otkrića došli istraživači sa Nacionalnog univerziteta u Australiji i Univerziteta u Helsinkiju koji su razmotrili trideset istraživanja vođenih nekoliko decenija, a koja su uključivala više od 11 hiljada osoba koje su uzimale dnevne doze od barem dva grama – četiri puta veću dozu od one koja se obično nalazi u dodacima ishrani.
Njihova analiza pokazuje da vitamin C, poznat i kao askorbinska kiselina, slabo pomaže u sprečavanju prehlade, odnosno smanjivanju njenog trajanja ili težine. Međutim, otkrili su i da osobe izložene visokim nivoima stresa – poput trkača maratona, skijaša i vojnika – imaju 50 odsto manje šanse da dobiju prehladu ako svakog dana uzmu dozu vitamina C. Međutim, što se tiče ostalih, „prosečnih“ ljudi, valja voditi računa o tome da vitamin C – ako se uzima u velikim dozama tokom dugih razdoblja – može da bude štetan.
„Stomačni grip“ zapravo nije grip
Verovatno ste čuli i koristili izraz „stomačni grip“ kako biste opisali smetnje sa mučninom, povraćanjem ili dijarejom. Te simptome može da izazove mnoštvo različitih virusa, bakterija, pa čak i parazita, i mogu biti vezani za grip, ali su retko njeni glavni simptomi. Grip je bolest disajnog sistema, a ne upala želuca ili creva.
Čokolada ne izaziva akne
Veliki broj ljudi još uvek misli da određene namirnice, poput čokolade, pržene hrane ili oraha, izazivaju akne. To su pre nekoliko decenija opovrgla naučna istraživanja koja pokazuju da na sklonost tom kožnom oboljenju ne utiče ishrana, već nasledni faktori i, do određene mere, nega kože. Koža se upali kada se pore začepe zbog masnoće i bakterija. Kod mnogih osoba stanje se dodatno pogoršava naglim porastom nivoa hormona – tokom adolescencije, trudnoće, pa čak i menopauze.
Jaja ne podižu nivo holesterola
Jaja su pre nekoliko godina došla na zao glas jer sadrže više nivoe holesterola od drugih namirnica. Najveći deo masnoće u jajima nalazi se u žumancetu, ali jedenjem jaja ipak nećemo dobiti visok holesterol. Kada jedemo namirnice bogate masnoćama, jedan deo njih jetra pretvara u holesterol. Uz jaja, mnoštvo je drugih namirnica koje se pretvaraju u holesterol, a to su masno meso i mlečni proizvodi. Jaja su bogat izvor belančevina, a belance je zdravije i nemasnije od žumanceta. Međutim, kao i drugu hranu, valja ih jesti umereno.
Kafa ne može da vas otrezni
Kafa neće izbaciti alkohol iz vašeg organizma, suprotno popularnom verovanju. Ljudi misle da pijenje kafe može da suzbije učinke alkohola jer kafa delimično poništava sedirajući efekat alkohola. Odgovorno pijte alkohol i nemojte sebe dovesti do toga da morate da se treznite.
Živite u inostranstvu?
Do termina kod lekara se čeka, a strani lekar ne poznaje lekove iz Srbije. Postavite pitanje lekaru iz Srbije, na svom jeziku — o leku koji koristite, svojim tegobama ili zdravlju roditelja u Srbiji. Odgovor stiže na Vaš mejl, besplatno.
Pitajte lekara iz SrbijeOdgovor lekara je informativan i ne zamenjuje pregled.

