Živite u inostranstvu?
Do termina kod lekara se čeka, a strani lekar ne poznaje lekove iz Srbije. Postavite pitanje lekaru iz Srbije, na svom jeziku — o leku koji koristite, svojim tegobama ili zdravlju roditelja u Srbiji. Odgovor stiže na Vaš mejl, besplatno.
Pitajte lekara iz SrbijeOdgovor lekara je informativan i ne zamenjuje pregled.
Infekcija mikoplazmom — najkraće
- Šta je mikoplazma
- Uzročnik na pola puta između bakterije i virusa — ima RNK i DNK i osetljiva je na neke antibiotike, a izaziva stvaranje neutrališućih antitela. Otkrivena 1944. (Eaton).
- Koga pogađa
- Mlađe osobe i decu.
- Kako se prenosi
- Kapljično, ali je potreban duži blizak kontakt — otuda širenje u kolektivima, porodici i bolnicama.
- Kako oštećuje
- Neposredno — toksinima i enzimima na epitel disajnih puteva. Posredno — preko imunskog odgovora, van pluća: hemolizna anemija (hladni aglutinini), meningoencefalitis, poliradikuloneuritis, zapaljenje jetre.
- Inkubacija
- 2–3 nedelje.
- Kašalj
- U početku suv, zatim sa sluzavo-gnojnim ili krvavim ispljuvkom; uz bol iza grudne kosti.
- Zašto zbunjuje lekara
- Kod upale u vezivnom tkivu pluća slušni nalaz najčešće izostaje ili ne odgovara snimku.
Ovaj pregled je informativan i ne zamenjuje pregled kod lekara. Ceo tekst je ispod.
Mikoplazma je otkrivena 1944. (Eaton) i poseduje osobine i bakterija (sadrži RNK i DNK, osetljiva na neke antibiotike,) i virusa (izaziva stvaranje neutrališućih antitela).
Oboljevaju mlađe osobe i deca. Prenosi se kapljičnim putem. Za infekciju je potreban duži bliski kontakt te su infekcije češće u kolektivima, porodici, bolnicama. Direktno oštećuje respiratorni epitel toksinima, enzimom (peroksidaza). Indirektno, imunopatološkim mehanizmima, senzibilizacijom oštećuje ekstrarespiratorne organe i tkiva dovodeći do hemolitičke anemije (uzrokovana hladnim aglutininima), meningoencefalitisa, poliradikuloneuritisa, granulomatoznog hepatitisa i dr. Obično je ne prati bakterijska superinfekcija.
Inkubacija bolesti je od 2-3 nedelje. Infekcija započinje temperaturom, malaksalošću, glavoboljom. Od strane respiratornog sistema javljaju se kašalj, bol iza grudne kosti. Kašalj je u početku suv, a zatim produktivan sa mukopurulentnim ili sukrvičavim ispljuvkom. Infekcija može da bude lokalizovana na čitavom delu respiratornog trakta. Kod lokalizacije u intersticijumu pluća najčešće nema auskultatornog nalaza ili se nađu pooštreno vezikularno disanje i znaci za bronhitis.
Radiološki nalaz može biti različit ali po pravilu ne odgovara auskultatomom.
U toku infekcije ovim agensom moguća je pojava različitih komplikacija: otorinolaringološke (miringitis, otitis, sinuzitis), neurološke: encefalitis, meningitis, mijelitis, polineuritis, Guillain-Barre sindrom), kardiovaskularne (miokarditis, perikarditis), senzibilizirajuće (Stevens-Johnson sindrom, hemolitička anemija), artritis i dr.
Dijagnoza bolesti se zasniva na radiološkoj slici i izolaciji mikoplazme iz brisa ždrela, sputuma ali znatno češće se koriste serološke analize (reakcija vezivanja komplementa, titar hladnih aglutinina, test indirektne hemaglutinacije koji otkriva specifična IgM i IgA antitela). Međutim za brže detektovanje antigena koristi se PCR metoda.
U terapiji se koriste tetraciklini, eritromicin, hloramfenikol ili hinoloni u trajanju od 10-14 dana.