Još od davnina je poznata kao lijek za iskašljavanje, bronhitis i prehladu. Bogata je saponizidima, enzimima, mineralima i esencijalnim kiselinama. Jagorčevina se koristi kod migrene, nesanice i reumatizma.
Ublažava proljećni umor koji karakteriše ubrzano zamaranje, malaksalost, vrtoglavica, pospanost i depresija, a javlja se s prvim sunčanim danima kod svake druge osobe.
Ova biljka se najčešće koristi za liječenje plućnih bolesti i lupanje srca. Ne preporučuje se trudnicama i dojiljama zbog saponina, koji može da uzrokuje neželjene posljedice.
U ljekovite svrhe se koristi sušeni koren, listovi i cvetovi koji se beru isključivo po sunčanom vremenu i suše jedan dan, na toplom i prozračnom mjestu. Listovi jagorčevine se beru dok biljka cvjeta i suše se tri do četiri dana. Korijen može da se izvadi kada berete listove ili u jesen. U narodnoj medicini se koristi kao prirodan ekspektorans, odnosno sirup za izbacivanje sekreta i sluzi iz grla i pluća.
Na iskašljavanje najviše utiču saponozidi, kojih najviše ima u korijenu jagorčevine. Čaj od ovog dijela biljke djeluje kod glavobolje i vrtoglavice, a smiruje i nervozu. Kada se pomiješa sa medom, pomaže kod izbacivanja kamena iz bubrega.
Recepti:
Za liječenje nesanice i glavobolje potrebno je 50 g jagorčevine, 25 g lavandinog cvijeta, 10 g hmelja i 15 g kantariona. Do vrha punu kašiku ove mješavine prelijte sa četvrt litre vrele vode i ostavite da odstoji tri minuta. Procijeđen čaj se pije zaslađen medom, dok je vruć, pred spavanje.
Za liječenje prehlade i suvog kašlja uzmite 50 g usitnjenih cvjetova jagorčevine i prelijte sa litrom ključale vode pa ostavite da odstoji pola sata. Procijedite u stakleni bokal i pijte pet šoljica dnevno.
Jagorčevina je dobra i protiv srčanih tegoba. Bocu od dva litra napunite svježim cvjetovima jagorčevine, pa nalijte bijelo vino, tako da cvjetovi plivaju. Zatvorite bocu i ostavite na sunčanom mjestu dvije nedjelje. Nakon toga napitak je spreman za upotrebu, uzima se tri puta dnevno po jedna kašićica.
(Ženski kutak/ Hercegovina)
