Živite u inostranstvu?
Do termina kod lekara se čeka, a strani lekar ne poznaje lekove iz Srbije. Postavite pitanje lekaru iz Srbije, na svom jeziku — o leku koji koristite, svojim tegobama ili zdravlju roditelja u Srbiji. Odgovor stiže na Vaš mejl, besplatno.
Pitajte lekara iz SrbijeOdgovor lekara je informativan i ne zamenjuje pregled.
Česta pitanja o KRIOGLOBULINEMIJA
Za šta se koristi KRIOGLOBULINEMIJA?
Krioglobulinemija nije lek, već medicinski naziv za stanje u kome se u krvi nalaze krioglobulini – patološki imunoglobulini koji se talože u cirkulaciji na niskim temperaturama. Ovaj nalaz se najčešće javlja sekundarno, u sklopu bolesti kao što je Waldenstromova makroglobulinemija, ali i kod drugih limfoproliferativnih, autoimunih ili hroničnih zapaljenskih stanja. Lekarima njegovo prisustvo služi kao dijagnostički pokazatelj koji upućuje na traženje osnovnog uzroka.
Kako se dozira KRIOGLOBULINEMIJA?
Pošto krioglobulinemija nije lek nego stanje koje se dijagnostikuje, ne postoji doziranje u uobičajenom smislu. Prisustvo krioglobulina se utvrđuje laboratorijskim pregledom krvi, a lečenje osnovnog oboljenja koje ga uzrokuje uvek se određuje individualno, isključivo prema proceni i preporuci lekara.
Koje nuspojave može izazvati KRIOGLOBULINEMIJA?
Krioglobulinemija sama po sebi nije lek, pa ne izaziva nuspojave u farmakološkom smislu. Kao stanje ipak može biti praćena simptomima poput bolova u zglobovima, promena na koži izazvanih hladnoćom i opšte slabosti, a njihova priroda zavisi od osnovne bolesti – o tome je najbolje razgovarati sa lekarom.
Da li KRIOGLOBULINEMIJA ide na recept?
Ne, krioglobulinemija nije lek pa se ne izdaje ni na recept ni bez recepta – reč je o laboratorijskom i kliničkom nalazu. Za dijagnostiku i dalje lečenje osnovnog uzroka potrebno je obratiti se lekaru.
Kada se javlja KRIOGLOBULINEMIJA?
Krioglobulinemija se javlja kada organizam stvara patološke imunoglobuline koji se talože u krvi na niskim temperaturama. Najčešće se dovodi u vezu sa Waldenstromovom makroglobulinemijom i drugim limfoproliferativnim bolestima, a može biti udružena i sa autoimunim ili hroničnim zapaljenskim poremećajima. Tačan uzrok i značaj nalaza kod svakog pacijenta procenjuje lekar.
Napomena: informacije su opšteg karaktera i ne zamenjuju savet lekara ili farmaceuta.
