Vesti

Pravilna ishrana i fizička aktivnost – put kojim se u Srbiji ređe ide

ŽELITE DA IZGUBITE KILOGRAME I POBOLJŠATE METABOLIZAM? NUDIMO VAM STRUČNO REŠENJE BESPLATNO.
ZAKAŽITE BESPLATAN PREGLED
Ažurirano: Stručna provera: Dr Biljana Petrović, Lekar opšte prakse

Pravilna ishrana i fizička aktivnost – put kojim se u Srbiji ređe ide

Srbija je u vrhu liste zemalja sa najvećim brojem obolelih od hroničnih bolesti kao što su dijabetes, bolesti srca i maligna oboljenja. Čak 40 odsto naše dece je predgojazno i gojazno, 70 odsto nedovoljno fizički aktivno i gotovo svako drugo dete ima neku vrstu deformiteta u razvoju, govore podaci nekoliko istraživanja domaćih stručnjaka objavljenih u vrhunskim svetskim naučnim časopisima u prethodnih par godina.

Pravilna ishrana i fizička aktivnost – put kojim se u Srbiji ređe ide

Srbija je u vrhu liste zemalja sa najvećim brojem obolelih od hroničnih bolesti kao što su dijabetes, bolesti srca i maligna oboljenja. Čak 40 odsto naše dece je predgojazno i gojazno, 70 odsto nedovoljno fizički aktivno i gotovo svako drugo dete ima neku vrstu deformiteta u razvoju, govore podaci nekoliko istraživanja domaćih stručnjaka objavljenih u vrhunskim svetskim naučnim časopisima u prethodnih par godina. Nažalost, gojaznost je počela da pogađa i najmlađe naraštaje pa je broj gojaznih u porastu već kod dece uzrasta od 7 do 9 godina što je objavljeno ove godine u izveštaju Svetske zdravstvene organizacije za našu zemlju.

 

 

Indeks telesne mase predstavlja odnos težine i visine i za žene, idealna razmera je u rasponu od 19.1 do 25.8, a za muškarce od 20.7 – 26.4. U našoj zemlji indeks telesne mase veći od 30 ima 18,2 odsto ljudi, a kod čak 36,2 odsto stanovništva Srbije, ovaj pokazatelj uhranjenosti kreće se između 25 i 30. U ovim statistikama kriju se uzroci brojnih oboljenja i fizičkih deformiteta posebno izraženih kod dece. Uzroci ovakve statistike su brojni, ali na prvom mestu su neadekvatna ishrana i nedovoljna fizička aktivnost.

 

„Fizička aktivnost može zameniti mnoge lekove, ali nijedan lek ne može zameniti fizičku aktivnost“, rekao je Per-Olaff Astrand, pionir i osnivač fiziologije vežbanja. Da u ovoj izreci ima itekako istine svedoči i činjenica da svaki doktor, pored eventualne terapije, uvek preporučuje i naglašava važnost balansirane ishrane i redovne fizičke aktivnosti.

 

Kako ne bismo dospeli na listu zemalja u kojima je gotovo polovina dece gojazna, potrebno je da danas razmišljamo o budućnosti mališana. Nažalost, u formalnom obrazovanju ne postoji program koji se bavi edukacijom na temu donošenja ispravnih odluka kada su dobre svakodnevne životne navike u pitanju, te uloga roditelja postaje još značajnija.

 

Postoje brojne studije koje dokazuju da fizički aktivna deca imaju bolje kognitivne sposobnosti i da će velika većina njih biti aktivna tokom života. Zato je važno decu od „malih nogu“ navikavati da budu aktivna, da se bave sportom i da se ove navike usade u najranijem detinjstvu. 

 

Ipak, savremen način života roditeljima će puno obaveza i čini se da  je vremena za sport i rekreaciju sve manje. Deca u školama  nisu dovoljno aktivna, a roditeljima je, nekada potpuno opravdano, najlakše da decu okupiraju video igricama, crtanim filmovima i drugim aktivnostima koje ne aktiviraju telo.  Istovremeno, pritisak i teorija o zdravoj ishrani je pregršt, te je sve više porodica koje svoju ishrani baziraju na konzumaciji takozvanih „super hrana“, bobica, semenki ili drugih „trendi“ proizvodima.

 

U moru različitih informacija i modernih načina ishrane, važno je da roditelji znaju da je zdrava raznovrsna ishrana ona koja telu obezbeđuje sve potrebne sastojke da obavlja svoje redovne funkcije. To može biti i čokolada i neki napitak, ali ukoliko se konzumiraju umereno i ukoliko su praćeni svim ostalim hranljivim sastojcima (vitaminima, mineralima, belančevinama, mastima i ugljenim hidratima) koje pokreću organizam.

 

Takođe, nije neophodno da deca treniraju u organizovanim klubovima koji podrazumevaju mesečne članarine. Potrebno je da deca što više trče, igraju se loptom, voze bicikl ili budu aktivna na snegu. Sve to se svakako preporučuje i odraslima. Sasvim solidne rezultate možete ostvariti malo bržim hodom  oko pola sata dnevno ili oko 150 minuta nedeljno. 

Živite u inostranstvu?

Do termina kod lekara se čeka, a strani lekar ne poznaje lekove iz Srbije. Postavite pitanje lekaru iz Srbije, na svom jeziku — o leku koji koristite, svojim tegobama ili zdravlju roditelja u Srbiji. Odgovor stiže na Vaš mejl, besplatno.

Pitajte lekara iz Srbije

Odgovor lekara je informativan i ne zamenjuje pregled.

BESPLATNO

Imate pitanje za lekara?

Naši stručnjaci odgovaraju u roku od 24h

Imam bol u grlu već 3 dana...
Razumem. Možete li opisati...
Odgovor u roku od 24 sata
Licencirani lekari specijalisti
Poverljivo i anonimno
Pošaljite pitanje
Usluga ne zamenjuje klinički pregled lekara. Za hitne situacije pozovite 194.

Dr Biljana Petrović

Dr Biljana Petrović je lekar saradnik na portalu lekarinfo.com od 2017. godine. Trenutno je zapošljena u Zdravstvenom centru Studenica u Kraljevu. Završila je Medicinski fakultet u Beogradu. 1986. godine spacijalizaciju iz opšte medicine. Od 2018. godine je master Oli life kouč i psihološki savetnik na superviziji, psihodinamski koučing i psihološko savetovanje. More »
Back to top button