„Ako ne prepoznamo prve simptome i ne obratimo se lekaru na vreme, venski sistem može ozbiljno da strada“, upozorava akademik prof. dr Đorđe Radak, jedan od vodećih vaskularnih hirurga. U razgovoru ističe da su varikozne vene i hronična venska bolest mnogo češće nego što ljudi misle – čak oko 70 % populacije ima problema sa varikoznim venama, iako se kod dve trećine pacijenata promene u venama ne vide spolja. To znači da mnogi žive sa ranom fazom bolesti, ali je ne prepoznaju, pa simptome poput umora, težine, peckanja ili otoka nogu pogrešno pripisuju iscrpljenosti.
Živite u inostranstvu?
Do termina kod lekara se čeka, a strani lekar ne poznaje lekove iz Srbije. Postavite pitanje lekaru iz Srbije, na svom jeziku — o leku koji koristite, svojim tegobama ili zdravlju roditelja u Srbiji. Odgovor stiže na Vaš mejl, besplatno.
Pitajte lekara iz SrbijeOdgovor lekara je informativan i ne zamenjuje pregled.
Nevidljive faze i prve tegobe
Hronična venska bolest najčešće počinje diskretno. „Dve trećine venskih problema nisu vidljive; manifestuju se osećajem težine, bola, oteklinom i slabošću u nogama, što ljudi često zanemaruju ili pogrešno tumače,” kaže dr Radak. Upravo ti rani simptomi treba da budu znak za posetu lekaru. Ako se tegobe ignorišu, pritisak u venama dovodi do otoka, upale i pojave ulceracija koje teško zarastaju, pa i do tromboze.
Ko je u riziku?
Dr Radak naglašava da hronične venske bolesti pogađaju ljude svih starosnih dobi i zanimanja, ali je rizik veći kod onih koji dugo stoje ili sede na poslu, imaju porodičnu istoriju venske bolesti, kod žena u trudnoći i nakon porođaja, starijih osoba, gojaznih i osoba sa sedelačkim načinom života. Visoke temperature i genetika takođe utiču; letnje vrućine dilatiraju vene i dovode do zadržavanja tečnosti u nogama, što pojačava neprijatnosti.
Jednostavna dijagnostika i moderno lečenje
„Dijagnoza je brza i bezbolna: ultrazvučni pregled vene otkriva stanje venskih zalistaka,“ objašnjava dr Radak. Upravo rano otkrivanje omogućava minimalno invazivne zahvate. Savremene endovenske procedure – kateterom se uništi obolela vena bez klasičnog hirurškog reza – zamenile su tradicionalnu operaciju. Važno je i kontinuirano praćenje koagulacionog sistema kako bi se predupredile komplikacije poput tromboze.
Prevencija i zdrav život
Dr Radak zaključuje da prevencija počinje kod kuće. Redovna fizička aktivnost, hodanje i vežbe za mišiće listova podstiču tzv. „mišićnu pumpu“, koja vraća krv ka srcu. Preporučuje se gubitak viška kilograma i izbegavanje dužeg stajanja ili sedenja. „Ne ignorišite oticanje, težinu i bol u nogama – obratite se vaskularnom specijalisti i uradite ultrazvuk vena“, naglašava dr Radak. Rana dijagnoza i savremene terapije mogu sprečiti ozbiljne komplikacije, a kvalitet života sačuvati.
Prof. dr Radakov intervju je podsetnik da varikozne vene nisu samo estetski problem, već ozbiljna bolest koju treba shvatiti na vreme.
O sagovorniku: pogledajte profil akademik prof. dr Đorđe Radak — biografija, stručni rad i oblasti kojima se bavi.
