Rezervni antibiotici — najkraće
- Šta su
- Najnoviji antibiotici koji još deluju protiv multirezistentnih bakterija (Pseudomonas, Enterobacter, Staphylococcus aureus). Čuvaju se za teške bolničke infekcije koje se ne mogu lečiti postojećim antibioticima.
- Koji su na listi
- Cefalosporini treće generacije (ceftriakson, ceftazidim, cefobid), piperacilin, imipenem sa cilastatinom, fluorohinoloni (ciprofloksacin, ofloksacin, pefloksacin) i vankomicin.
- Kako se propisuju
- Samo na osnovu posebne kliničke slike i antibiograma, uz posebno odobrenje direktora ustanove.
Ovaj pregled je informativan i ne zamenjuje savet lekara. Detalji su ispod.
REZERVNI ANTIBIOTICI
, najnoviji antibiotici koji još uvek deluju protiv multirezistentnih bakterija (Pseudomonas,
Enterobacter i Staphyloccocus aureus), pa se smatra da ih treba čuvati „kao rezervu” za slučaj pojave
teških intrahospitalnih infekcija, koje više nije moguće lečiti postojećim antibioticima. SZO je
predložila, a mnoge zemlje su već usvojile i sprovode tzv. „koncept rezervnih antibiotika”. Na listi
rezervnih antibiotika, za sada, nalaze se: cefalosporini treće generacije (ceftriakson, ceftazidim,
cefobid), piperacilin, imipenem sa cilastatinom, fluorohinoloni (ciprofloksacin, ofloksacin,
pefloksacin) i vankomicin. Ovi antibiotici se, prema sadašnjim propisima, smeju propisivati samo na
osnovu posebne kliničke slike, antibiograma i to uz posebno odobrenje direktora ustanove.