=““ =““ „1920“ =“643″}
Pada tlaka zraka i promjene u temperaturi nepovoljo utječu na zdravlje, osobito južina koja izaziva glavobolju i nervozu te magla koja je opasna za astmatičare.
Kiša (Foto: 24sata.hr)Živite u inostranstvu?
Do termina kod lekara se čeka, a strani lekar ne poznaje lekove iz Srbije. Postavite pitanje lekaru iz Srbije, na svom jeziku — o leku koji koristite, svojim tegobama ili zdravlju roditelja u Srbiji. Odgovor stiže na Vaš mejl, besplatno.
Pitajte lekara iz SrbijeOdgovor lekara je informativan i ne zamenjuje pregled.
Južina donosi glavobolju i remeti koncentraciju
Visoke temperature za ovo doba godine nepovoljno utječu na zdravlje i raspoloženje ljudi, a najosjetljiviji su meteoropati koje i najmanje promjene u termometru teško pogađaju. Nagli rast tlaka zraka i temperature koje donosi južina stvaraju pritisak u organizmu, remete krvni tlak i utječu na raspoloženje. Južina tako izaziva glavobolju, nervozu i manjak koncentracije.
Zahlađenje izaziva bolove u zglobovima
Naglo zahlađenje nepovoljno utječe na kronične bolesnike s dišnim problemima i bolestima srca, a osjetljivijima donosi bolove u zglobovima. Sa zahlađenjem, atmosferski tlak pada što stvara pritisak na zglobnu tekućinu odgovornu za podmazivanje i normalno funkcioniranje zglobova. Tlak unutar zglobova raste i to uzrokuje bolove.
Magla i oluja opasni su za astmatičare
Hladno vrijeme pogoršava bolesti dišnih puteva, a astmatičari najviše problema imaju za maglovitih dana i tijekom oluje. Magla otežava disanje i povećava koncentraciju alergena u zraku što uzrokuje napadaje, dok olujni vjetar utječe na zadržavanje peludi u dišnim putevima.
Kiša pogoduje širenju virusa i bakterija
S kišom pada raspoloženje, a time i imunitet. Ljudi sve više vremena provode u zatvorenim prostorima što je plodno tlo za viruse i bakterije. Bolesti se brže šire, a visok postotak vlage u zraku nakon kiše uzrokuje probleme s dišnim putevima i glavobolju.
Oblaci utječu na ožiljke
Oblačno vrijeme koje prethodi oluji i kiši negativno utječe na raspoloženje, ali i na ožiljke. Nagli pad tlaka izaziva stezanje i opuštanje oštećenog tkiva, a kako ono nije elastično, ne prilagođava se promjeni tlaka, što izaziva zatezanje kože i svrbež.
