Test je negativan, a menstruacije i dalje nema. Prođe nedelja dana, pa još jedna, i svako jutro počinje istom mišlju. Radite drugi test, pa treći, gledate u istu jednu crtu i ne znate da li da odahnete ili da se zabrinete. Ako vam ovo zvuči poznato, niste sami: od pitanja koja žene postavljaju našim lekarima o menstrualnom ciklusu, kašnjenje i izostanak su među najčešćima. Ciklus je osetljiv na mnogo toga što nema veze sa trudnoćom — na stres, na kilograme, na štitastu žlezdu, na pilule koje ste prestali da pijete. U nastavku je osam uzroka koje naši lekari u odgovorima najčešće navode, i, što je važnije, granica posle koje kašnjenje više nije stvar za čekanje nego za pregled.
Šta se uopšte računa kao kašnjenje
Uredan menstrualni ciklus traje od 21 do 35 dana, računato od prvog dana jednog krvarenja do prvog dana sledećeg. Nije neobično da vam se ciklus iz meseca u mesec pomeri za nekoliko dana — to samo po sebi nije poremećaj. O kašnjenju govorimo kada menstruacije nema duže od 35 dana od početka poslednje, a o izostanku kada je nema tri meseca ili duže, a niste trudni. Ciklus redovno duži od 35 dana jedan je od kriterijuma koje ginekolozi koriste pri ispitivanju policističnih jajnika, pa nije podatak koji treba prećutati na pregledu.
Vredi znati i da ciklus ne mora biti redovan u svakom životnom dobu. U prvim godinama posle prve menstruacije neredovni ciklusi su očekivani dok se hormonska osovina ne uigra, i to je nešto što lekari u odgovorima redovno naglašavaju zabrinutim majkama. Isto važi za period posle porođaja i tokom dojenja.
Da li je ipak trudnoća: kada test zaista govori istinu
Prvo da se ovo skloni s puta, jer je to pitanje broj jedan. Kućni test na trudnoću iz urina nije podjednako pouzdan svakog dana. Ako menstruacija kasni četiri do sedam dana, pozitivan je kod otprilike tri četvrtine trudnih žena — što znači da negativan test u tom roku ne isključuje trudnoću. Kada kašnjenje dostigne dve nedelje, pouzdanost testa je gotovo stopostotna. Zato negativan test urađen prerano nije razlog ni za olakšanje ni za paniku, nego razlog da se ponovi posle nekoliko dana, a kod nedoumice da se uradi analiza beta HCG iz krvi, koja je osetljivija i ranije pozitivna.
Osam uzroka kašnjenja kada trudnoće nema
1. Stres i strah
Ovo je uzrok koji se u odgovorima naših lekara pojavljuje češće nego bilo koji drugi. Selidba, ispitni rok, bolest u porodici, problem na poslu — sve to deluje na deo mozga koji upravlja lučenjem polnih hormona i ciklus se pomeri ili izostane. Posebno je čest začarani krug kod mladih žena: strah od neželjene trudnoće sam po sebi odloži menstruaciju, a odloženo krvarenje pojača strah. Kada se stres povuče, ciklus se najčešće vrati sam.
2. Naglo mršavljenje, restriktivne dijete i naporni treninzi
Menstrualni ciklus je za organizam luksuz koji se prvi gasi kada proceni da nema dovoljno energije. Zato izostanak menstruacije prati nagli gubitak kilograma, stroge dijete, poremećaje ishrane poput anoreksije i bulimije, ali i česte i jake treninge kod žena koje se ozbiljno bave sportom. U odgovorima lekara savet je po pravilu isti: ne tražiti prvo hormonsku terapiju nego vratiti uravnoteženu ishranu raspoređenu u obroke i smanjiti pritisak, pa videti da li se ciklus uspostavi sam. Važi i obrnuto — značajno dobijanje kilograma jednako remeti ciklus.
3. Štitasta žlezda
I smanjen i pojačan rad štitaste žlezde menjaju dužinu ciklusa i obilnost krvarenja. Hipotireoza se često javlja zajedno sa viškom kilograma i umorom, pa se tegobe pripišu samo težini. Zato se kod neredovnog ciklusa hormoni štitaste žlezde vade gotovo po pravilu, a kod žena koje već uzimaju terapiju levotiroksinom neredovan ciklus može biti znak da doza nije usklađena.
4. Policistični jajnici
Čest uzrok kod mlađih žena i jedan od najčešće pogrešno shvaćenih. Sam ultrazvučni nalaz da jajnici imaju policističan izgled nije dijagnoza. Da bi se ona postavila, uz taj nalaz mora postojati bar još jedan kriterijum: ciklus duži od 35 dana, dokazan hormonski disbalans ili insulinska rezistencija. Stanje ima i naslednu osnovu, a — što lekari u odgovorima posebno naglašavaju ženama koje se uplaše dijagnoze — dobro se reguliše terapijom, uz normalan život i ostvarenje materinstva.
5. Kontracepcija i prekid pilula
Hormonska kontracepcija menja ciklus dok se koristi, ali problem se češće javi posle prestanka: pošto telo ponovo preuzima kontrolu nad lučenjem hormona, menstruacija ume da kasni mesec ili nekoliko meseci. Isto važi i za hormonske spirale i injekcione preparate. Ako izostanak potraje duže od tri meseca posle prekida, to više nije očekivano prilagođavanje i treba ga ispitati.
6. Hronične bolesti i lekovi
Svaka hronična bolest koja se leči predstavlja opterećenje za organizam i može pomeriti ciklus — od šećerne bolesti i celijakije do zapaljenskih bolesti creva. Ciklus remete i pojedini lekovi, među njima neki antidepresivi i antipsihotici, kortikosteroidi i lekovi za hemoterapiju. Zato spisak lekova koje pijete treba poneti na pregled, uključujući i one koje ne smatrate „pravim lekovima“, poput suplemenata.
7. Adolescencija, period posle porođaja i dojenje
U prvim godinama posle prve menstruacije ciklusi su često neredovni i to je faza, ne bolest. Posle porođaja, naročito uz dojenje, menstruacija se vraća kada se hormon prolaktin smiri, a kod žena koje doje to zna potrajati mesecima. Ni u jednom ni u drugom slučaju neredovnost sama po sebi ne znači da nešto nije u redu, ali izostanak duži od šest meseci kod devojke koja je već imala redovne cikluse traži pregled.
8. Perimenopauza i prevremena menopauza
Posle četrdesete ciklus počinje da se menja i pre nego što menstruacija prestane: nekad se skrati, nekad produži, krvarenja postanu neujednačena. To je perimenopauza i ume da traje godinama. Kada se hormonski balans poremeti kod žene mlađe od četrdeset godina, govori se o prevremenoj menopauzi, koja se ispituje i leči, pa je ne treba čekati da „prođe sama“.
Kada se javiti lekaru
Najveći deo kašnjenja nije opasan i prođe sam. Ipak, postoje situacije u kojima odlaganje pregleda nema smisla:
- menstruacije nema tri meseca ili duže, a test na trudnoću je negativan
- ciklus je redovno duži od 35 dana ili kraći od 21 dana
- krvarenje je obilno, traje duže od nedelju dana ili morate da menjate uložak svakih sat-dva — dugotrajno obilno krvarenje vodi u malokrvnost
- javlja se krvarenje između dve menstruacije ili posle odnosa
- bilo kakvo krvarenje posle nastupanja menopauze
- uz neredovan ciklus se javljaju pojačane dlake po licu i telu, akne ili gubitak kose
- bol je toliko jak da vam remeti svakodnevne obaveze ili ne popušta na uobičajene lekove protiv bolova
- pokušavate da zatrudnite duže od godinu dana (ili duže od šest meseci ako imate preko 35 godina)
Koje se analize rade
Ispitivanje neredovnog ciklusa po pravilu ide u dva koraka. Prvo ginekološki pregled i ultrazvuk, kojim se gleda izgled jajnika, postojanje ciste ili perzistentnog folikula i debljina sluzokože materice. Uz to idu laboratorijske analize: polni hormoni, hormoni štitaste žlezde, krvna slika i osnovna biohemija.
Jedan detalj oko hormona vredi znati unapred, jer se zbog njega nalazi često nepotrebno ponavljaju: reproduktivni hormoni se vade u toku menstrualnog krvarenja, obično trećeg dana ciklusa, jer je to bazalni hormonski status. Nalaz vađen u pogrešnom danu ciklusa teško je protumačiti. Rezultati se uvek čitaju zajedno sa ultrazvučnim nalazom jajnika, nikada sami za sebe. Ako je cilj ispitivanja začeće, radi se i folikulometrija, kojom se prati da li je ovulacije uopšte bilo.
Šta možete sami
Dok čekate pregled ili dok se ciklus vraća, ima nekoliko stvari koje imaju smisla:
- vodite kalendar ciklusa — prvi dan krvarenja, dužina i jačina; to je podatak koji lekaru najviše znači, a najčešće ga nema
- ne uvodite hormonsku terapiju na svoju ruku i ne pijte tuđe pilule
- ako mršavite, usporite tempo i rasporedite ishranu u obroke umesto preskakanja
- ako je krvarenje obilno, proverite gvožđe i krvnu sliku — malokrvnost se razvija neprimetno
- lekove protiv bolova ne uzimajte iznad dozvoljene dnevne doze i ne kombinujte dva iz iste grupe
Zaključak
Kašnjenje menstruacije daleko češće govori o stresu, kilogramima, štitastoj žlezdi ili pilulama nego o nečemu ozbiljnom, i najčešće se povuče samo. Granica je jednostavna: tri meseca bez menstruacije uz negativan test, ciklus duži od 35 dana, obilno ili produženo krvarenje i svako krvarenje posle menopauze traže pregled, a ne čekanje. Kada idete, ponesite kalendar ciklusa i spisak lekova — time se najviše skrati put do odgovora.
Pitanja koja žene najčešće postavljaju našim lekarima
Na LekarInfo platformi lekari su odgovorili na više od hiljadu pitanja o menstrualnom ciklusu. Pogledajte pitanja i odgovore o menstruaciji →
Više o pojedinim stanjima pomenutim u tekstu: amenoreja (izostanak menstruacije), hormonski disbalans kod žena i predmenstrualni sindrom.
Izvori i dalje čitanje
- Mayo Clinic — https://www.mayoclinic.org
- NHS (National Health Service) — https://www.nhs.uk
- NICE (National Institute for Health and Care Excellence) — https://www.nice.org.uk
- Svetska zdravstvena organizacija (WHO) — https://www.who.int
Ovaj tekst ima edukativnu svrhu i ne zamenjuje ginekološki pregled, dijagnozu niti terapiju. Ako menstruacija izostaje duže od tri meseca, ako je krvarenje obilno ili produženo, ili ako se javlja krvarenje posle menopauze, javite se ginekologu. Pitanje možete postaviti i lekarima na platformi LekarInfo.
Živite u inostranstvu?
Do termina kod lekara se čeka, a strani lekar ne poznaje lekove iz Srbije. Postavite pitanje lekaru iz Srbije, na svom jeziku — o leku koji koristite, svojim tegobama ili zdravlju roditelja u Srbiji. Odgovor stiže na Vaš mejl, besplatno.
Pitajte lekara iz SrbijeOdgovor lekara je informativan i ne zamenjuje pregled.
