Živite u inostranstvu?
Do termina kod lekara se čeka, a strani lekar ne poznaje lekove iz Srbije. Postavite pitanje lekaru iz Srbije, na svom jeziku — o leku koji koristite, svojim tegobama ili zdravlju roditelja u Srbiji. Odgovor stiže na Vaš mejl, besplatno.
Pitajte lekara iz SrbijeOdgovor lekara je informativan i ne zamenjuje pregled.
Gojaznost kod dece — najkraće
- Zašto je važno
- Čak trećina gojaznih odraslih imala je prekomernu težinu u detinjstvu.
- Šta je
- Prekomerno nagomilavanje masti u organizmu. Sama po sebi nije bolest, nego skup simptoma povezanih sa gojaznošću u odraslom dobu.
- Koliko je često
- Prekomerna težina u dečjem uzrastu je rastući problem u industrijskim zemljama — zahvata između 7 i 43% dece, zavisno od zemlje i načina merenja.
- Šta je izaziva
- Promena načina života: koncentrisana hrana i smanjena fizička aktivnost (televizija, internet).
- Kako se utvrđuje
- Merenjem telesne mase i visine, a ne po izgledu deteta — upravo se zato dijagnoza često previdi.
- Čemu vodi
- Bolestima srca i krvnih sudova, povišenom pritisku, povišenim mastima u krvi i dijabetesu tipa 2.
Ovaj pregled je informativan i ne zamenjuje pregled kod pedijatra. Ceo tekst je ispod.
Identifikacija prekomerne težine u dečijoj dobi te njen tretman su važni aspekti preventivne pedijatres ciljem postizanja fizičkog, socijalnog i emocionalnog zdravlja dece i odraslih. Čak trećina gojaznih osoba u odrasloj dobi imala je prekomernu težinu u detinjstvu. Gojaznost u dečijoj dobi nebolest, već kompleks simptoma povezanih s gojaznošću odrasle dobi sa svim propratnim komplikacijama (kardeovaskularne bolesti, hipertenzija, hiperlipidemija, dijabetes tip 2 i dr.).
Epidemiološke studepokazuju da je prekomerna težina u dečijoj dobi rastući problem u industrijskim zemljama, s prevalencijom 7-43%. Povezana je s promenom načina života (koncentrirana hrana, smanjena fizička aktivnost – TV, „surfanje“ na Internetu i sl.).
Gojaznost u dečijoj dobi karakterizira pojava prekomernog nagomilavanja masti u organizmu.
Dijagnozu neuvek lako postaviti te se dijagnoza češće bazira na izgledu deteta nego na egzaktnim merenjima.
Za postavljanje dijagnoze koriste se merenje telesne težine (postoji zavisnost od visine, uzrasta, pola i telesne građe), te procena stepena gojaznosti, na osnovu: 1) kliničke procene debljine masnog tkiva, 2) merenjem debljine PMT kaliperom, 3) merenjem telesne težine u odnosu na visinu.
BMI (kg/m2) je indeks koji se najčešće koristi kao skrining na gojaznost među adolescentima i on signifikantno korelira s ukupnom količinom masnog tkiva u organizmu. Decu čiji je BMI iznad 95. percentile u odnosu na dob i spol ili BMI = 30 i više posmatramo kao gojaznu i ona zahtevaju medicinsku evaluaciju.
Gojaznost može biti primarna (konstitucionalna) i sekundarna (simptomatska).
U etiologiji primarne gojaznosti učestvuju različiti faktori: genetska predispozicija, društveni status porodice, kulturološki stav, smanjena telesna aktivnost i dr.
U patogenezi gojaznosti značajan je povećan unos energije, ali i smanjeno trošenje ili bolje iskorištavanje energije. Gojaznost može nastati zbog uvećanja broja adipocita kod povećanog kalorijskog unosa (hiperplazija). Ovo se događa intrauterino, u prvoj godini života, a potom i u adolescenciji. U ostalim periodima povećava se samo njihova veličina (hipertrofija). Kod redukcetežine smanjuje se samo volumen adipocita, dok njihov broj ostaje isti.
Medicinsko značenje pretilosti: deca s prekomernom težinom imaju značajne psihološke i socijalne teškoće, naročito u školskoj dobi. Neka od njih mogu imati apneju kod spavanja, što zahteva agresivan način terapije. Kod gojazne dece i adolescenata javlja se intolerancija glukoze i pojava DM tip 2. Ova deca imaju povišen nivo lipoproteina holesterola niske gustoće, te ubrzano koštano sazrevanje.