Zanimljivosti

GROZNO: Osam činjenica o brzoj hrani koje možda niste znali!

ŽELITE DA IZGUBITE KILOGRAME I POBOLJŠATE METABOLIZAM? NUDIMO VAM STRUČNO REŠENJE BESPLATNO.
ZAKAŽITE BESPLATAN PREGLED
Ažurirano: Stručna provera: Dr Biljana Petrović, Lekar opšte prakse

17. 07. 2014.

GROZNO: Osam činjenica o brzoj hrani koje možda niste znali!

Malo je onih koji mogu da odole brzoj hrani, ne samo jer je neverovatno ukusna, već nam neretko štedi vreme, trud i novac. I uprkos tome što već i vrapci na grani znaju koliko je nezdrava i štetna, mi nastavljamo da je konzumiramo, gotovo svakodnevno. Ipak, možda vas neke stvari sa ove liste „nateraju“ da zaboravite bar neke namirnice iz porodice „fast food-a“.

GROZNO: Osam činjenica o brzoj hrani koje možda niste znali!

1. Chicken McNuggets: Ako ste mislili da su ovo slasni zalogaji od pilećeg mesa, prevarili ste se – ovde piletine ima najmanje! Uzorci iz dva lanca restorana brze hrane pokazali su da se ovaj proizvod sastoji uglavnom od masti, vezivnog tkiva i kostiju. S obzirom da se čuvaju zamrznuti, a moraju da održe svežinu, po njima se i posipaju i raznorazne hemikalije. 

2. Koka-Kola: Jedna bočica omiljenoh napitka na svetu sadrži čak 10 kašičica šećera, što je više od dnevne preporučene količine.

3. Dlake u hrani: Ako često jedete brzu, gotovu hranu mogla bi da vas iznenadi činjenica da redovno u sebe unostie i mnogo dlaka, i to u obliku aminokiseline L-cysteine koja se koristi kao regulator kiselosti, koja se sastoji od životinjske dlake i perja.

4. Milkšejk: Možda vam ovo ukusno piće zvuči i te kako primamljivo i osvežavajuće, ali frapantna je podatak da milkšejk od jagode u „McDonald’s“ restoranu jedva da ima „j“ od ovog voća, s obzirom da sadrži čak 59 sastojaka koji treba da proizvedu veštački ukus jagode. 

Pročitajte još:

U Srbiji povećan broj gojaznih, onih koji puše i piju

Želite zdrave arterije? Poštujete ove savete u vezi masne hrane

(VIDEO) Evo šta se dešava u organizmu posle posta od mesec dana!

5. Viršle: Kako se prave viršle? Meso se melje dok ne pređe u tečno stanje, kako bi se iz njega izbacili ostaci poput kostiju, hrskavice i ostalog što nikako ne biste želeli da vidite u hrani, a potom mu mu se dodaju skrob, so i senf. Zatim se dalje prerađuje sve dok ne poprimi teksturu pirea, a smesa ubacuje u crevo. Pri kraju prerada, viršle budu prepune bakterija, pa se tretiraju velikom količinom amonijaka. Smesi se tokom pečenja dodaju i veštački pojačivači ukusi, pa vi razmislite sledeći put pre kupovine – da li ste sigurni da želite da pojedete nešto u šta ni proizvođači nisu sigurni šta tačno stavljaju!?

6. Salata iz „fast food-a“: Ponekad salatae koje kupite u restoranima brze hrane sadrže više masti i soli od hamburgera! Zelena salata se neretko tretira različitim hemikalijima, a sadrži i gliceril. Hemijski sastojak, koji je sastavni dio antifriza, produžava rok trajanja i daje hrskavost salatama…

7. Insekti: Američka Agenzija za hranu i lekove sadrži zanimljive propise o tome kolika je dozvoljena količina is+nsekata u određenim namirnicama. Tako, na primer, u 100 g putera od kikirikija sme da sadrži maksimalno 30 insekata ili njihovih ostataka…

8. Gotovi sirevi: Da li ste znali da mnogo  upakovanih sireva po prodavnicima nije napravljeno samo od mleka!? Naime, 49 odsto mase ovih proizvoda čine aditivi, pojačivači ukusa i hemikalije obojene u „boje sira“. Rezultati su jeftini sirevi koji samo liče na pravi, a u stvari sadrže tek 51 odsto sira. Zato uvek birajte proverene i domaće mlečne proizvode!

Izvor: Pressonline, Vecernji.hr

Tagovi

Nema komentara.

BESPLATNO

Imate pitanje za lekara?

Naši stručnjaci odgovaraju u roku od 24h

Imam bol u grlu već 3 dana...
Razumem. Možete li opisati...
Odgovor u roku od 24 sata
Licencirani lekari specijalisti
Poverljivo i anonimno
Pošaljite pitanje
Usluga ne zamenjuje klinički pregled lekara. Za hitne situacije pozovite 194.

Dr Biljana Petrović

Dr Biljana Petrović je lekar saradnik na portalu lekarinfo.com od 2017. godine. Trenutno je zapošljena u Zdravstvenom centru Studenica u Kraljevu. Završila je Medicinski fakultet u Beogradu. 1986. godine spacijalizaciju iz opšte medicine. Od 2018. godine je master Oli life kouč i psihološki savetnik na superviziji, psihodinamski koučing i psihološko savetovanje. More »
Back to top button