1. Šta je D-dimer?
D-dimer je supstanca koja se u merljivim količinima nalazi u našem organizmu uvek kada postoji upala, proces zarastanja tkiva ili popravka nekog krvnog suda posle oštećenja. Dakle, prisustvo D-dimer u našoj cirkulaciji u koncentraciji većoj od gornje granice referentnih vrednosti ne ukazuje nužno na prisustvo trombova u važnim krvnim sudovima u telu.
2. Kada je D-dimer povišen?
Povećane koncentracije ddimera se mogu javiti u trudnoći, nakon operacija, mehaničkih povreda, u toku dugotrajne imobilizacije, u nekim oboljanjim jetre i bubrega, oboljenjima pluća, moždanom udaru, antifosfolipidnom sindromu i drugim autoimunim bolestima, u malignim bolestima, različitim infekcijama, diseminovanoj intravaskularnoj koagulaciji, a kod pušača su standarno povišene.
3. Kada treba skok D-dimera shvatiti ozbiljno ?
Dva najčešća, potencijalno ozbiljna stanja vezana za povišene vrednosti ddimera su duboka venska tromboza i tromboembolija pluća. Duboka venska tromboza, kao što joj i sam naziv kaže, predstavlja prisustvo tromba u venama nogu i karlice. Noga bude bolna, topla i otečena, otežano se pokreće, a koža iznad otka pocrveni.
Ovo stanje je bitno zato što postoji potencijalni rizik da se taj tromb otkine i dospe u pluća, gde oštećuje plućnu cirkulaciju. Prisustvo trombova u arterijama pluća dovodi do kašlja i gušenja, bolova u grudima, ubrzanog i nepravilnog srčanog rada, pada pritiska, vrlo često do vrtoglavica i gubitaka svesti, temperature. Dijagnoze se u oba slučaja postavljaju na osnovi brojnih vizualizacionih tehnika ( eho srca, dopleri i skeneri krvnih sudova ) a ddimer u tim stanjim samo ukazuje na diferencijalnu dijagnozu a nikako ne predstavlja dijagnozu samo po sebi.
4. Kako se leče stanja sa povišenim D-dimerom?
Oba ova stanja se leče lekovima za razredjivanje krvi, koji dovode do razgradjivanja trombova i ponovnog uspostavljanja toka krvi kroz prethodno zapušene arterije pluća. U tim situacijama pad koncentracije ddimera ukazuje na oporavak cirkulacije.
5. COVID 19 i D-dimer .
Niz skorašnjih studija analizirao je porast ddimera u COVID 19 infekciji. Zaključeno je da od veličine skoka D dimera kod obolelih zavisi ishod lečenja, te da porast koncentracije ddimera tri do 4 puta ukazuje na lošiju prognozu za obolelog.
Zbog toga se stalno podvlači značaj preventivnog davanja lekova za razredjivanje krvi ovim bolesnicima u toku lečenja COVID-om uzrokovane upale pluća. Ukoliko se i posle izlečenja virusne upale održavaju povišene vrednosti ddimera, antikoagulantna terapija se daje u slučajevima kada je ddimer veći od 2500 ( normalno ≤500 ng /ml).
6. Kako sprečiti skok D-dimera odnosno prevenirati nastanak stanja i komplikacija u kojima je on povišen?
Ne postoji univerzalno rešenje , ali osnovni principi lečenja podrazumevaju uvodjenje lekova za razredjivanje krvi ( heparini, takozvani antagonisti vitamina K i direktni antikoagulantni lekovi ) u preventivnim i terapijskim dozama, uz ranu rehabilitaciju i vertikalizaciju operisanih i povredjenih pacijenata.
Ova terapija može biti i doživotna u zavisnosti od razloga uvodjenja leka ( trajno stanje ili dijagnoza, ponovljene tromboze nakon prekida terapija) . Tu se postavlja pitanje čestih kontrola krvi ( laboratorijska analiza koja se naziva INR i predstavlja meru efikasnosti terapije), koje je prevazidjeno direktnim antiokoagulantnim lekovima koji su dokazano efikasni i bezbedni a koji ne zahtevaju tako česta vadjenja krvi.
7. Kako dobiti adekvatan lek za dokazanu trombozu krvnog suda?
Izabrani lekar na osnovu predloga specijaliste, može bolesnika prevesti na savremeniju antikoagulantnu terapiju koja je neuporedivo komfornija i za pacijenta i za lekara. Postoji nekoliko stanja kada pacijent ne može da uzima lekove iz ove grupe : kada ima veštački zalistak, teško oštećenje bubrega, antifosfolipidni sindrom. U tim situacijam standardna terapija ( Farin, Sincum, Sintrom) je terapija izbora.
Za sve nedoumice pitajte naše lekare ovde.
