Živite u inostranstvu?
Do termina kod lekara se čeka, a strani lekar ne poznaje lekove iz Srbije. Postavite pitanje lekaru iz Srbije, na svom jeziku — o leku koji koristite, svojim tegobama ili zdravlju roditelja u Srbiji. Odgovor stiže na Vaš mejl, besplatno.
Pitajte lekara iz SrbijeOdgovor lekara je informativan i ne zamenjuje pregled.
Mitralna stenoza — najkraće
- Šta je
- Suženje na mitralnom zalisku koje ometa ulazak krvi u levu komoru.
- Odakle potiče
- Najčešće je posledica preležane reumatske groznice — listići zaliska zadebljaju i srastu. Urođeni oblik se sreće samo kod dece i ide uz druge anomalije.
- Šta se dešava dalje
- Pritisak u levoj pretkomori raste i prenosi se na plućni krvotok. Porast plućnog pritiska naročito je izražen pri naporu — zato se prve tegobe javljaju baš tada.
- Normalna i sužena površina
- Normalno je 4 do 6 cm². Blaga stenoza je preko 1,5 cm², umerena 1–1,5 cm², a teška ispod 1 cm².
- Tegobe
- Nedostatak daha u naporu, zamor, nepravilan rad srca (atrijalna fibrilacija), iskašljavanje krvi i promuklost — ova poslednja nastaje kada uvećana leva pretkomora pritisne živac za glasnice.
- Opasnost od embolije
- Iz uvećane leve pretkomore se može otkinuti ugrušak i začepiti krvni sud drugde u telu.
Ovaj pregled je informativan i ne zamenjuje pregled kod lekara. Ceo tekst je ispod.
Mitralna stenoza je najčešće posledic preležane reumatske groznice koja dovodi do zadebljanja listića, fuzije komisura i skraćenia i zadebljanja hordi. Kongenitalna mitralna stenoza se sreće isključivo kod dece i udružena je sa drugim anomalijama.
Mitraina stenoza predstavlja opstrukciju ulaza krvi u |evu jcpmoru na nivou mitralne vajvule, nastala kao posledica strukturnog poremećaia valvulamog i/ili subvaivularnog aparata.
Etiologija:
Mitralna stenoza je najčešće posledic preležane reumatske groznice koja dovodi do zadebljanja listića, fuzije komisura i skraćenia i zadebljanja hordi. Kongenitalna mitralna stenoza se sreće isključivo kod dece i udružena je sa drugim anomalijama. Smanjenje površine mitralne valvule (normalno 4-6 cm2) dovodi do povećanja pritisaka u levoj pretkomori koje se prenosi na plućnu cirkailaciju i dovodi do pojave tegoba. Povećanje plućnih pritisaka je naročito izraženo u naporu. Mitralna stenoza se, po površini mitralne valvule, deli na blagu (>l .5 cm2), umerenu (1-1.5 cm2) i tešku (<1 cm2).
Dijagnoza:
Bolesnici se žale na dispneju u naporu, zamor, nepravilan rad srca (atrijalna fibrilacija), hemoptizije, promukjost (pritisak uvećane leve pretkomore na nervu laringeus recurens). Može doći do pojave znakova i simptoma popuštanja desnog srca, kao i perifeme^mbolizacije (dislociranje tromba iz leve pretkomore). Inspekcijom se vidi crvenilo obraza i jagodica (facies mitralis). Auskulatacijom srca zapaža se pojačan prvi ton, zvek otvaranja mitralne valvule i tipičan šum dijastolnog dobovanja na vrhu. Laboratorija je nespecifična. Na EKG-u se često zapaža hipertrofija leve pretkomore (P mitrale, vidi poglavlje elektrokardiografija); atrijalna fibrilacija se javlja u 40% bolesnika. Na RTG snimku srca i pluća, uočava se uvećanje leve pretkomore, kalrifikatj mitralne valvule i znaci plućne hipertenzije (uvećan konus plućne arterije, ispunjen srčani zaliv). Ehokardiografijom se tačno može izmeriti površina mitralne valvule, kao i odrediti morfologija mitralnog aparata.
Terapija:
Medikamentna terapija usmerena je na otklanjanje kongrestije (diuretici, restrikcija unosa soli), prevenciju reumatske groznice, infektivnog endokarditisa i distalnih embolizacija u bolesnika sa atrijalnom fibrilacijom (oralni antikoagulansi). Takođe je preporučljivo smanjenje fizičke aktivnosti, a ukoliko se tegobe javljaju pri minimalnom naporu, treba dati beta-blokatore ili antagoniste kalcijuma. Ukoliko je bolesnik simptomatičan na medikamentnoj terapiji, naročito ako je površina mitralne valvule < 1.5_cm2, treba razmišljati o perkutanoj balon dilataciji mitralne valvule) ili hirurškoj intervenciji (otvorena ili zatvorena komisurotomija, zamena mitralne valvule).
