U okviru podkasta “Vratimo ritam životu” današnja tema je sportsko srce. O ovoj temi će danas govoriti doktor Dušan Ružičić kardiolog iz Opšte bolnice Valjevo. Intervju je sponzorisala kompanija Sandoz.
Koji su faktori rizika za sportsko srce kod sportista?
Jelena Milojević – LekarInfo: Koji su faktori rizika za sportsko srce kod sportista?
Prof. dr Dušan Ružičić: Sport opšte poznato je da je zdrav i da doprinosi smanjenju faktora rizika za nastanak nekih kardiovaskularnih bolesti, kao što je ishemijska bolest srca, u smislu infarkta miokarda, angine i tako dalje. Ali i sami sportisti imaju određene faktore rizika za nastanak nekih od kardioloških problema. Pre svega to su nastanak nekih aritmija koje mogu da budu i privatno ugrožavajuće zatim nastanak srčane slabosti, odnosno nastanak kardiomiopatije, to je uvećanje srčanog mišića koji prvenstveno vodi srčane slabosti i riziku od naprasne srčana smrti.
Koje su karatkteristike srca kod sportista?
Jelena Milojević – LekarInfo: Koje su karatkteristike srca kod sportista?
Prof. dr Dušan Ružičić: Sportsko srce ima određene karakteristike koje je potrebno da poznaje lekar specijalista sportske medicine i kardiolog kao konsultant. Pre svega razlikuju se EKG nalaz, snimanje koji radimo prilikom svakodnevnih sistematskih pregleda sportista. Kod sportista i da kažem osoba koje se ne bave sportom u tom smislu što kod sportista vrlo često imamo neke kriterijume za uvećanje srčanih šupljina, pre svega leve komore, desne komore sa druge strane vrlo često imamo nešto što mi zovemo blok desne grane, sa druge strane postoji ultrazvučni kriterijumi koji su različiti kod sportista u odnosu na ne sportiste, a koji svi predstavljaju domen zdravog. Znači prosto se razlikuje sportsko srce koje izloženo stalnom treningu i naporu u odnosu na srce osobe koja nije sportista.
Dovoljno je podatak da četiri sata nedeljno osoba se bavi sportom da već mogu da se vide razlike na ekg-u, s druge strane tonus da kažem vagusa to je jedan nerv, koji usporava rad srca, znači najviši kod sportista nego kod osoba koja se ne bave sportom, pa samim tim kod sportista ćemo naći ono što obično uplaši roditelja i same sportiste jeste niži broj otkucaja srca koji je tolerantan i koji predstavljaju domen zdravog. Naravno postoje i patološki nalazi kada radimo pregled i zato su upravo oni i rade, na koje lekar specijalista sportske medicine i kardiolog obrate pažnju pa upute sportistu na neka dodatna ispitivanja.
Koji su najčešći kardiološki problemi profesionalnih sportista?
Jelena Milojević – LekarInfo: Koji su najčešći kardiološki problemi profesionalnih sportista?
Prof. dr Dušan Ružičić: Profesionalni sportisti najčešće imaju problem u smislu, u zavisnosti od toga da li se slučajno bavljenjem sportom otkrije i neka mana, najčešće urođena koji nije postojala do tada, pa samim tim ona predstavlja ograničenje za neki sport, jer osobe koje imaju recimo neki vid urođene mane koje nisu na sistematskim pregledima otkrivene i tako dalje, bivaju ograničeni u bavljanju određenim vrstama sporta.
U zavosnosti od tegoba ti sportovi se dele na statičke i dinamičke pa inteziteta blagog, umerenog i teškog i u zavisnosti od toga postoje tačno određene preporuke kojim sportom koja osoba sa nekom, da kažem, od tih mana koji nisu na vreme prepoznata nego se otkrivaju početkom profesionalnog bavljenja sportom se savetuje osoba da radi odnosno da se bavi.
S druge strane najčešći problemi koje imaju jesu pojava da kažem aritmija bilo da su to benignog tipa aritmije kao što su preskoci srca i tako dalje, bilo da su to ozbiljno životno ugrožavajuće aritmije koje mogu da odnesu i prosto da budu i da kažem najčešći uzroci, neke od naprsne smrti sportista.
Kako možemo prevenirati iznenadnu srčanu smrt kod sportista?
Jelena Milojević – LekarInfo: Kako možemo prevenirati iznenadnu srčanu smrt kod sportista?
Prof. dr Dušan Ružičić: To je jako bitno pitanje i prosto mislim da je suština i poruka jako važna I za decu koja počinju da se bave profesionalno sportom i za roditelje a i za one ljude koji se bave a da to do sada nisu radili. Specijalisti sportske medicine i kardiolozi imaju zadatak da pregledaju, znači svakog sportistu, da dolaze na preglede, da im se uradi detaljna anamneza, da im se uradi fizikalni pregled koji preduzme lekar.
A nakon toga su upućuju na dopunske dijagnostičke metode koje su jako bitne da bi smo na vreme otkrili nekoga koju povišenom riziku i da bismo sprečili one nemile dogadjaje koje viđamo vrlo često. Imali smo svedočenje na utakmicama i tako dalje gde sportisti padnu i dešava se nešto što ne želimo da se desi. A pre svega se uradi rtg odnosno rendgenski snimak srca i pluća, EKG elektrokardiografija, ultrazvuk srca i neka od dopunskih metoda, zavisnosti od Tipa sporta kojim se bave, kao što je ergometrijsko ispitivanje ili poznato kao test opterećenja, zatim pored toga neke metode u smislu ergospirometrija gde pratimo procenat potrošenost kapaciteta, ili da se kombinuju neke metode, recimo eho srca sa metodama nuklearne magnetne rezonance i ostalih komplementarnih metoda za blagovremenu diagnostiku.
Zašto dolazi do iznenadne srčane smrti kod sportista?
Jelena Milojević – LekarInfo: I na kraju recite nam zašto dolazi do iznenadne srčane smrti kod sportista?
Prof. dr Dušan Ružičić: Prvo jako je bitno da osoba koja se bavi sportom, napraviću i malu digresiju u ovom da kažem još uvek aktuelnom postkovid stanju, vrlo često su bile upale srčanih maramica odnosno perikarditisa ili upale srčanih mišića. U toku aktivne upale, znači jako je bitno da svaki sportista koji ima neku prehladu ili koji ima virusnu infekciju se blagovremeno javi lekaru. S obzirom da je profesionalni sportista da se suzdrži od treninga u takvim situacijama, ma dok se u potpunosti na izleči.
Naročito ukoliko recimo te virusne infekcije, kao što je covid infekcija, zahvate vrlo često srčanu maramicu tako dalje, u aktivnoj fazi se tada zabranjuje bilo kako bavljenje sportskim aktivnostima. Po preležanoj infkeciji ukoliko nemamo nekih ozbiljnih posledica, ukoliko je snaga srca očuvana, ukoliko se uradi obavezno kod profesionalnih sportista magnetna rezonanca srca, te se vidi stepen zahvaćenosti tkiva dozvoljava se bavljenje.
Zašto? Zato što su upravo recimo i infakcije srčanog mišića u smislu miokarditisa ili toga faktor rizika za nastanak nekih aritmija koje bivaju provocirane odnosno, ventrikularne tahikardije, fibrilacija koje dovode do smrti iznenadne kod sportista. Sa druge strane jako su bitni oni pregledi o kojima smo pričali naročito 24h holter ekg-a i ergometrijski test da pratimo, jer pojava ekstrasistola odnosno tih da kažemo preskoka srca, može biti benigna, ali dodatnim ispitivanje mi možemo otkriti postojanje nekih malignih poremećaja ritma koji zahtevaju adekvatan tretman pa čak nekad i prekid bavljenja sportom da bismo prevenirali iznenadnu srčana smrt.
Vrlo često osoba može da ima poremećaj recimo neki na ćelijskom nivou, nekim jonskim kanalima i drugim ovaj da kažemo membranskim proteinima, koji vode nastanku malignih aritmija ako je bitno blagovremeno otkriti, pritiscima ovim metodama koje sam koje sam naveo na taj način sprečiti nastanak iznenadne smrti, koja je vrlo često u najvećom procentu slučaju povezana sa malignim aritmijama. A koje kao što sam rekao ne moraju biti uzrokovane strukturnom bolesti srca već i bolest ima nekih jonskih kanala ili nečemu koje ne možemo odmah i stalno rutinski pregledom videte, zato je jako bitno da svi profesionalni sportisti ozbiljno shvate I odrade i dopunske ove preglede kako bi izbegle one neželjene scene.
