Kardiologija

Prolaps mitralne valvule

ŽELITE DA IZGUBITE KILOGRAME I POBOLJŠATE METABOLIZAM? NUDIMO VAM STRUČNO REŠENJE BESPLATNO.
ZAKAŽITE BESPLATAN PREGLED
Ažurirano: Stručna provera: Dr Milena Pandrc, Internista-kardiolog

Živite u inostranstvu?

Do termina kod lekara se čeka, a strani lekar ne poznaje lekove iz Srbije. Postavite pitanje lekaru iz Srbije, na svom jeziku — o leku koji koristite, svojim tegobama ili zdravlju roditelja u Srbiji. Odgovor stiže na Vaš mejl, besplatno.

Pitajte lekara iz Srbije

Odgovor lekara je informativan i ne zamenjuje pregled.

Prolaps mitralne valvule — najkraće

Šta je
Listići mitralnog zaliska se u sistoli ugibaju ka levoj pretkomori.
Koliko je čest
Najčešća mana srčanih zalistaka — javlja se kod 2 do 6% ljudi.
Dva oblika
Primarni — bujanje vezivnog tkiva samog listića. Sekundarni — pucanje niti koje drže zalistak.
Da li uvek pravi problem
Ne. Može dovesti do vraćanja krvi kroz zalistak različitog stepena, ali to se ne javlja kod svih.
Tegobe
Najčešće nikakve. Kada ih ima: lupanje srca, netipičan bol u grudima, nedostatak daha i prolazne neurološke smetnje.
Šta lekar čuje
Tipičan klik u sredini sistole; ako postoji vraćanje krvi, na njega se nadovezuje i šum.
Metoda izbora
Ultrazvuk srca.
Lečenje
Ako nema vraćanja krvi kroz zalistak, lečenje nije potrebno. Ako ga ima, pristupa se kao kod mitralne regurgitacije.

Ovaj pregled je informativan i ne zamenjuje pregled kod lekara. Ceo tekst je ispod.

prolaps_mitralne_valvuleProlaps mitralne valvule se definiše kao sistolno ugibanje (ulazak) listića mitralne valvule u levu pretkomoru. Ovo je najčešća valvularna mana i javlja se u 2-6% opšte populacije.

 

prolaps_mitralne_valvuleProlaps mitralne valvule se definiše kao sistolno ugibanje (ulazak) listića mitralne valvule u levu pretkomoru. Ovo je najčešća valvularna mana i javlja se u 2-6% opšte populacije. Prolaps može biti primarni (proliferacija vezivnog tkiva samog listića) ili sekundani (ruptura tendinozne horde). Poremećaj geometrije mitralnog aparata može dovesti do mitralne regurgitacije različitog stepena, koja se ne javlja u svih bolesnika. Iako je prolaps najčešće asimptomatski, bolesnici se mogu žaliti na palpitacije, atipične stenokardije, dispneju i prolazne neurološke tegobe (tranzitorni ishemijski atak). Auskultatorno je tipičan nalaz mezosistolnog klika na koji se, u slučaju da postoji mitralna regurgitacija, nadovezuje sistoini šum. Na (JEKG-u)se može zapaziti negativan T talas u inferiornjm (DII, DII, aVF) i lateralnim (DI, aVL, V5-6) odvodima, Ehokardiografija je metoda izbora za dijagnozu prolapsa mitralne valvule. Terapijski pristup odgovara pristupu bolesnicima sa mitralnom regurgitacijom. Ukoliko nema mitralne regurgitacija terapija nije potrebna.

Česta pitanja o Prolaps mitralne valvule

Šta je Prolaps mitralne valvule?

Prolaps mitralne valvule je stanje u kome dolazi do sistolnog ugibanja, odnosno ulaska listića mitralne valvule u levu pretkomoru. To je najčešća valvularna mana i javlja se kod otprilike 2 do 6% opšte populacije.

Koji su simptomi?

Prolaps mitralne valvule je najčešće asimptomatski, što znači da ne izaziva tegobe. Kada se simptomi jave, mogu uključivati palpitacije (osećaj lupanja srca), atipične bolove u grudima, otežano disanje (dispneju) i prolazne neurološke tegobe, poput tranzitornog ishemijskog ataka.

Koji su uzroci/faktori rizika?

Prema uzroku, prolaps mitralne valvule se deli na primarni, koji nastaje usled proliferacije (umnožavanja) vezivnog tkiva samog listića valvule, i sekundarni, koji je posledica rupture tendinozne horde. Poremećaj geometrije mitralnog aparata može dovesti do mitralne regurgitacije različitog stepena, koja se ne javlja kod svih bolesnika.

Kako se leči Prolaps mitralne valvule?

Terapijski pristup kod prolapsa mitralne valvule odgovara pristupu koji se primenjuje kod bolesnika sa mitralnom regurgitacijom. Ukoliko mitralna regurgitacija nije prisutna, lečenje obično nije potrebno. Tačan pristup lečenju određuje lekar nakon pregleda, u zavisnosti od individualnog nalaza.

Kada se hitno javiti lekaru?

Ukoliko primetite izražene palpitacije, bol u grudima, otežano disanje ili prolazne neurološke tegobe, ili ako se postojeći simptomi pogoršavaju ili duže traju, javite se lekaru radi pregleda.

Napomena: informacije su opšteg karaktera i ne zamenjuju savet lekara ili farmaceuta.

BESPLATNO

Imate pitanje za lekara?

Naši stručnjaci odgovaraju u roku od 24h

Imam bol u grlu već 3 dana...
Razumem. Možete li opisati...
Odgovor u roku od 24 sata
Licencirani lekari specijalisti
Poverljivo i anonimno
Pošaljite pitanje
Usluga ne zamenjuje klinički pregled lekara. Za hitne situacije pozovite 194.
Back to top button