Dijabetični proliv je deo spektra autonomne neuropatij e u insulin-zavisnoj bolesti (ortostatskahipotenzija, impotencija, neurogenabešika, retrogradna ejakulacija, disfimkcija pupila, anhidroza i gustatomo znojenje).
Dijabetični proliv je deo spektra autonomne neuropatij e u insulin-zavisnoj bolesti (ortostatskahipotenzija, impotencija, neurogenabešika, retrogradna ejakulacija, disfimkcija pupila, anhidroza i gustatomo znojenje). Uzroci proliva su poremećaj apsorpcije vode i elektrolita, brz tranzit himusa kroz creva i disfunkcija analnog sfinktera.
Klinička slika. Dijabetični proliv se karakteriše brojnim (obično 10 do 30) braonvodenastim pražnjenjima creva, često noćnim ili pri ležanju, a moguća je i inkontinencija fecesa. Steatoreja, ako se ispolji, običnojeblaga.
Dijagnoza. Rendgenski pregledi: snimak regiona pankreasa (kalcifikacije u hroničnom pankreatitisu) i tankog creva barijumom, da se proceni brzina crevnog tranzita i otkriju druge moguće promene, biopsija sluznice tankog creva, funkcioni testovi apsorpcije i kulture crevnog soka mogu biti od značaja za điferencijalnu dijagnozu. Treba ispitati i funkciju analnog sfinktera.
Diferencijalna dijagnoza. -Uzroci proliva i malapsorpcije kod dijabetičara mogu, osim klasičnog dijabetičnog proliva, biti: hronični pankreatitis (kao uzrok diabetes
mellitusa, obično kod alkoholičara), celijačna bolest (povećana učestalost u insulin-zavisnoj bolesti) i bakterijska kolonizacija tankog creva (izražena crevna staza u okviru autonomne neuropatije). Uzrok osmotskog proliva mogu da budu heksitoli kojima se zaslađuje hrana (npr. sorbitol).
Lečenje. Primena opioidnih antidijaroika (npr. loperamid 2 mg, 3 do 4 puta na dan) ima ograničeno delovanje. Uspešniji je klonidin (alfa-2-adrenergični agonista) koji poboljšava apsorpciju vode i elektrolita ali deluje i antimotilitetno. Početna doza je 2 x 75 p.g/dan; oprezno preći do 2 x 300 (ig/dan. Kod ovih osoba klonidin obično ne snižava krvni pritisak, može da deluje sedativno. Bitna je i dobra kontrola dijabetesa.
Česta pitanja o Proliv kod dijabetičara (Diarrhea diabetica)
Šta je Proliv kod dijabetičara (Diarrhea diabetica)?
Dijabetični proliv je poremećaj crevnog pražnjenja koji predstavlja deo spektra autonomne neuropatije kod osoba sa insulin-zavisnim dijabetesom, a javlja se uz druge znake iste neuropatije poput ortostatske hipotenzije i neurogene bešike. Nastaje usled poremećene apsorpcije vode i elektrolita, ubrzanog prolaska sadržaja kroz creva i disfunkcije analnog sfinktera.
Koji su simptomi?
Karakterišu ga brojna, obično 10 do 30 dnevno, vodenasta braon pražnjenja creva, često noću ili u ležećem položaju, a moguća je i nehotična inkontinencija stolice. Ukoliko je prisutna steatoreja (masna stolica), ona je obično blaga.
Koji su uzroci/faktori rizika?
Osnovni uzrok je autonomna neuropatija koja se razvija u sklopu dugotrajnog insulin-zavisnog dijabetesa i dovodi do poremećaja apsorpcije, ubrzanog crevnog tranzita i slabijeg rada analnog sfinktera. U diferencijalnoj dijagnozi lekar mora isključiti i druge moguće uzroke proliva i malapsorpcije, kao što je hronični pankreatitis.
Kako se leči (opšti principi)?
Pristup lečenju usmeren je na regulaciju osnovne bolesti (dijabetesa) i ublažavanje simptoma proliva, uz dijagnostičku obradu (rendgenski pregledi, biopsija, testovi apsorpcije) kojom se isključuju drugi uzroci i procenjuje funkcija analnog sfinktera. Konkretnu terapiju, uključujući eventualne lekove i mere ishrane, uvek određuje lekar na osnovu individualnog nalaza.
Kada se hitno javiti lekaru / koji su znaci upozorenja?
Lekaru se treba odmah javiti ukoliko proliv traje duže vreme, prati ga inkontinencija stolice, gubitak telesne težine, znaci dehidracije (jaka žeđ, smanjeno mokrenje, slabost, vrtoglavica) ili pogoršanje regulacije šećera u krvi, jer ovakvi simptomi zahtevaju hitnu lekarsku procenu. S obzirom na to da je stanje povezano sa hroničnom bolešću, svaka promena tegoba treba da bude blagovremeno konsultovana sa lekarom.
Napomena: informacije su opšteg karaktera i ne zamenjuju savet lekara ili farmaceuta.
