Kardiologija

Duboka venska tromboza (Thrombophlebitis profunda)

ŽELITE DA IZGUBITE KILOGRAME I POBOLJŠATE METABOLIZAM? NUDIMO VAM STRUČNO REŠENJE BESPLATNO.
ZAKAŽITE BESPLATAN PREGLED
Ažurirano: Stručna provera: Dr Milena Pandrc, Internista-kardiolog

Živite u inostranstvu?

Do termina kod lekara se čeka, a strani lekar ne poznaje lekove iz Srbije. Postavite pitanje lekaru iz Srbije, na svom jeziku — o leku koji koristite, svojim tegobama ili zdravlju roditelja u Srbiji. Odgovor stiže na Vaš mejl, besplatno.

Pitajte lekara iz Srbije

Odgovor lekara je informativan i ne zamenjuje pregled.

Duboka venska tromboza — najkraće

Šta pogoduje nastanku
Virhovljev trijas: zastoj krvi, povreda zida vene i pojačana sklonost krvi ka zgrušavanju.
Ko je u riziku
Češće posle porođaja, kod operisanih i nepokretnih bolesnika. Češća je kod žena, naročito uz hormonsku kontracepciju. Rizik nose i pritisak na vene, pojedine bolesti krvi i zloćudne bolesti.
Gde nastaje
Znatno češće na nogama.
Tegobe
Bol i napetost u obolelom ekstremitetu. Bol se javlja i u mirovanju, a pokreti ga pojačavaju. Može biti i blago povišena temperatura.
Šta se vidi
Otok dela ili cele noge; koža je bleda, zategnuta i osetljiva na dodir. Obim noge treba izmeriti centimetrom i pratiti ga.
Homansov znak
Savijanje stopala nagore izaziva bol u listu obolele noge.
Nalazi i potvrda
Ubrzana sedimentacija i povišeni leukociti. Dijagnoza se potvrđuje ultrazvukom, a po potrebi i drugim metodama.

Ovaj pregled je informativan i ne zamenjuje pregled kod lekara. Ceo tekst je ispod.

Duboka venska tromboza i zapaljivi proces u njima usko su povezani i isprepletani tako da su za ovu bolest primenjivana oba naziva. Međutim, u novijoj literaturi primenjuje se isključivo prvi.

Etiopatogeneza

Nastanku bolesti pogoduj e trij as patoloških promena koj e j e opisao Wirchov: staza, povreda venskog suda i hiperkoagubilitet krvi. Bolest se češće javlja posle porođaja, kod operisanih i imobilisanih bolesnika. Češća je kod žena, i to naročito ukoliko su primenjivale hormonsku kontraceptivnu terapiju. Kompresija na proksimalni deo venskog sistema, izvesna hematološka i maligna oboljenja pogoduju nastanku ove bolesti. Bolest se znatno češće javlja na donjim ekstremitetima.

Duboka venska tromboza klinička slika

Bolesnici se žale na bol i napetost u obolelom ekstremitetu. Bol se javlja u mirovanju i pojačavaju ga pokreti ekstremiteta. Mogu da postoje supfebrilne temperature.
Objektivno postoji otok dela ih celog obolelog ekstremiteta. Koža je bleda, staklasta i osetljiva na pritisak. Obim ekstremiteta je povećan i to treba registrovati i pratiti pomoću centimetra. Prilikom dorzalne fleksije
stopala javlja se bol u listu obolele noge (Homansov znak). Sedimentacija je ubrzana i postoji leukocitoza.

Duboka venska tromboza

Dijagnoza

Dijagnoza se potvrđuje neinvazivnim metodama-ultrazvukom, okluzivnom venskom pletismografijom, radioaktivnim fibrinogenom i scintigrafijom, a u izvesnim slučajevima i flebografijom. Ispitivanjem pomoću ultrazvuka bidirekcionalnim Dopplerom moguće je odrediti pravac kretanja krvi, a Duplex scanningom i videti tromb. Ukoliko tromb nije fiksiran već mu rep leluja u krvnoj stmji, postoji velika opasnost od nastanka plućne embolije. U izvesnim slučajevima indikovana je scintigrafija pluća.

Prevencija

Duboka venska tromboza je teška i potencijalno veoma opasna bolest zbog mogućnosti nastanka plućne embolije. Zbog toga bolesnike posle operacije, infarkta miokarda i porođaja treba što pre mobihsati. Dehidrataciju i hematološke po remećaje treba korigovati, a kompresiju proksimalnog dela venskog sistema treba otkloniti. Za profilaksu se koristi niskomolekulami heparin posle rizičnih operacija.

Slična terapija se može primeniti i posle akutnog infarkta miokarda, kao i u drugim stanjima u kojima je pacijent duže nepokretan. Opasnost od krvavljenja posle niskomolekularnog heparina je manja nego kod standardnog heparina.

Duboka venska tromboza TERAPIJA

Bolest zahteva intenzivnu negu i hospitalizaciju bar u početnom stadijumu.
Kontinuirana primena heparina indikovana je prve nedelje, a posle se nastavlja sa oralnom antikoagulantnom terapijom u trajanju od tri meseca. U težim slučajevima indikovana je fibrinolitička terapija. Izvesni autori prepomčuju davanje manjih doza heparina supkutano prilikom većih operacija.

U izvesnim slučajevima treba dati i antibiotike. Noga treba da je elevirana i preporučuje se nošenje kompresivnih čarapa. U težim slučajevima mora se preduzeti hirurška intervencija. U cilju prevencije plućnih embolija može se postaviti transverzalno sito u vidu kišobrana u donju šuplju venu, ispod mesta odvajanja renalnih vena.

Česta pitanja o Duboka venska tromboza (Thrombophlebitis profunda)

Šta je Duboka venska tromboza?

Duboka venska tromboza je oboljenje kod kojeg u dubokim venama, najčešće donjih ekstremiteta, nastaje krvni ugrušak praćen zapaljivim procesom krvnog suda. Ranije se za ovo stanje koristio i naziv tromboflebitis, dok se u novijoj literaturi najčešće koristi naziv duboka venska tromboza.

Koji su simptomi?

Bolesnici sa dubokom venskom trombozom obično osećaju bol i napetost u obolelom ekstremitetu, koji se javljaju i u mirovanju, a pojačavaju se pri pokretima. Može biti prisutna blago povišena telesna temperatura, kao i otok dela ili celog ekstremiteta, pri čemu koža postaje bleda, staklasta i osetljiva na pritisak. Obim ekstremiteta je povećan, a pri savijanju stopala nagore može se javiti bol u listu noge, poznat kao Homansov znak. Lekar kod ovih bolesnika često nalazi i ubrzanu sedimentaciju i povećan broj belih krvnih zrnaca.

Koji su uzroci/faktori rizika?

Nastanku duboke venske tromboze doprinose zastoj krvotoka, oštećenje zida vene i povećana sklonost krvi ka zgrušavanju. Bolest se češće javlja posle porođaja, kod operisanih i nepokretnih bolesnika, kao i kod žena koje koriste hormonsku kontraceptivnu terapiju. Pritisak na venski sistem, kao i pojedina oboljenja krvi i maligna oboljenja, takođe mogu povećati rizik od nastanka ove bolesti. Bolest se znatno češće javlja na donjim ekstremitetima.

Kako se leči Duboka venska tromboza?

Način lečenja zavisi od uzroka i težine stanja, pa ga određuje lekar nakon pregleda.

Kada se hitno javiti lekaru?

Ukoliko simptomi postanu izraženi, dugotrajni ili se pogoršavaju, javite se lekaru radi pregleda.

Napomena: informacije su opšteg karaktera i ne zamenjuju savet lekara ili farmaceuta.

BESPLATNO

Imate pitanje za lekara?

Naši stručnjaci odgovaraju u roku od 24h

Imam bol u grlu već 3 dana...
Razumem. Možete li opisati...
Odgovor u roku od 24 sata
Licencirani lekari specijalisti
Poverljivo i anonimno
Pošaljite pitanje
Usluga ne zamenjuje klinički pregled lekara. Za hitne situacije pozovite 194.
Back to top button