Živite u inostranstvu?
Do termina kod lekara se čeka, a strani lekar ne poznaje lekove iz Srbije. Postavite pitanje lekaru iz Srbije, na svom jeziku — o leku koji koristite, svojim tegobama ili zdravlju roditelja u Srbiji. Odgovor stiže na Vaš mejl, besplatno.
Pitajte lekara iz SrbijeOdgovor lekara je informativan i ne zamenjuje pregled.
Netolerancija na opštu anesteziju — najkraće
- Zašto „netolerancija“
- Prave alergijske reakcije na opšte anestetike su retke — češće su pseudoalergijske. Izuzetak su mišićni relaksansi, na koje alergija postoji.
- Koliko je česta
- 1 na 5.000 do 15.000; smrtnost 4–6%.
- Šta otežava dijagnozu
- Teško je razlikovati da li je reakciju izazvao lek, infuzija, ekspander plazme ili proizvod od gume — rukavice, kateteri.
- Kada su reakcije najčešće
- Kod dugotrajnih i obimnih operacija.
- Ko je posebno ugrožen
- Deca sa spinom bifidom i urođenim urološkim manama — zbog čestih operacija.
- Važno upozorenje
- Ranije izlaganje nije uslov — kod 10–88% bolesnika reakcija se javlja i bez prethodnog kontakta.
Ovaj pregled je informativan i ne zamenjuje pregled kod lekara. Ceo tekst je ispod.
Izraz intolerancija je u upotrebi, jer su alergijske reakcije na opšte anestetike retke, češće su pseudoalergijske reakcije. Izuzetak su alergijske reakcije na miorelaksantna sredstva.
Izraz intolerancija je u upotrebi, jer su alergijske reakcije na opšte anestetike retke, češće su pseudoalergijske reakcije. Izuzetak su alergijske reakcije na miorelaksantna sredstva.
Etiopatogeneza. Učestalost pomenutih reakcija je 1:5.000 do 1:15.000, a smrtnost 4–6%. Često je teško razlikovati da li je medikament, rastvor za infuzije, ekspander plazme ili proizvod od gume (hirurške rukavice, kateteri i dr.) izazvao intoleranciju. Reakcije na miorelaksantna sredstva i proizvode od gume (alergen lateks) česte su kod dugotrajnih i obimnih hirurških intervencija. Takođe, reakcije su česte kod dece sa spinom bifidom i kongenitalnim urološkim nenormalnostima, zbog čestih hirurških intervencija.
Prethodno izlaganje miorelaksantnim sredstvima nije uslov za javljanje reakcija. Oko 10-88% bolesnika nisu ranije imali hirurške intervencije u opštoj anesteziji. Pojava alergijskih reakcija kod takvih bolesnika objašnjava se amonijumskom determinantom u miorelaksantnim sredstvima, koja se nalazi i u drugim lekovima i kozmetičkim preparatima koje je bolesnik koristio.
Faktori rizika. -Neki od faktora rizika su:
– ženskipol,
– raniji incidenti u toku opšte anestezije,
– postojanje spine bifide i česte hirurške intervencije i
– dugotrajne i obimne hirurške intervencije.
Postoje podeljena mišljenja o uticaju atopijske konstitucije i bronhijalne astme kao faktora rizika.
Alergijske reakcije na druge lekove i na hranu nisu faktor rizika.
Oko 54% reakcija javlja se u prvih 5 minuta od davanja anestetičkih i miorelaksantnih sredstava, oko 30% reakcija u toku 10 minuta, a oko 10% reakcija u toku 20 minuta. Očigledno je težina reakcije direktno proporcionalna brzini javljanja reakcije.
Klinička slika. Najčešća je anafilaktička reakcija s bronhospazmom, urtikarijom, angioedemom i sistemskom anafilaksom.
Dijagnostika. Doznoprovokacioni testovi su pouzdani. Specifična antitela iz klase imunoglobulina E određuju se testom RAST u slučaju alergijske reakcije na miorelaksantna sredstva, ah je osetljivost tih testova manja nego kožnih testova.
Prevencija. Sprovodi se:
– korišćenjem altemativnih anestetičkih sredstava za opštu anesteziju i miorelaksantnih sredstava;
– obavljanjem nekog dmgog vida anestezije (spinalna, inhalaciona) ako je to moguće.