Živite u inostranstvu?
Do termina kod lekara se čeka, a strani lekar ne poznaje lekove iz Srbije. Postavite pitanje lekaru iz Srbije, na svom jeziku — o leku koji koristite, svojim tegobama ili zdravlju roditelja u Srbiji. Odgovor stiže na Vaš mejl, besplatno.
Pitajte lekara iz SrbijeOdgovor lekara je informativan i ne zamenjuje pregled.
Rast deteta — najkraće
- Zašto se prati
- Rast je istovremeno pokazatelj zdravlja i bolesti. Prati se povećanje telesne visine i mase.
- Koliko će dete biti visoko
- Najjednostavnije: srednja vrednost visine oba roditelja, pa se za devojčice oduzme, a za dečake doda 6,5 cm. Dete može pratiti i centilnu krivulju samo jednog roditelja.
- Kad meriti
- U razmacima ne kraćim od 6 meseci (osim odojčadi), a najbolje jednom godišnje u istom terminu — jer većina dece najbrže raste u proleće.
- Šta se meri
- Visina (do 2. godine dužina u ležećem položaju), telesna masa i obim glave. Obim glave je značajan do kraja treće godine i posredno pokazuje rast mozga.
- Najvažniji pokazatelj
- Brzina rasta — prirast visine u centimetrima za godinu dana. To je najobjektivnija mera poremećaja rasta.
- Centilne krivulje
- Karte idu od 5. do 95. centile. Oko 10% potpuno zdrave dece je ispod 5. ili iznad 95. centile — samo odstupanje nije bolest.
- Na šta obratiti pažnju
- Dete sa navršene 2 godine zauzima krivulju koju će pratiti do kraja rasta. Promena krivulje u bilo kom pravcu je znak da treba ispitati uzrok.
- Koštana dob
- Rendgenski snimak leve šake upoređuje se sa standardnim slikama. Ako koštana dob ne odgovara kalendarskoj, traži se uzrok.
- Šta usporava rast
- Hronična pothranjenost, hronične bolesti pluća, srca, bubrega i krvi, loši socioekonomski uslovi i sukobi u porodici (psihosocijalno nizak rast). Nizak rast je čest prvi trag hronične bolesti, pa se na njih i traga.
Ovaj pregled je informativan i ne zamenjuje pregled kod lekara. Ceo tekst je ispod.
Rast je jedno od osnovnih obilježja deteta i kartakterističan je pokazatelj fiziologije i patologije toga uzrasta. Praćenje rasta će biti u isto vreme dobar pokazatelj zdravlja i bolesti deteta.
Rast se definiše kao proces povećanja dimenzija tela u smislu uvećanja telesne visine i ukupne mase tela.
Rast je pod direktnim uticajem brojnih faktora, a posebno su značajni sledeći:
– genetski potencijal – krajnja dosegnuta visina u dobroj je korelaciji s visinom roditelja.
Najjednostavnija formula za određivanje krajnje dosegnute visine je artimetička sredina visine oba roditelja, od koje se za devojčice oduzima 6,5 cm, a za dečake se na tu vrednost dodaje 6,5 cm. Međutim, dete može da prati centilnu krivu jednog roditelja,
– pol – muška deca su na rođenju veća i teža od ženske, ali se razlika gubi do kraja prve godine, da bi u pubertetu muška deca imala veći prirast u telesnoj visini i na kraju rasta veću konačnu visinu,
– sezonske varijacije – brzina rasta je za najviše dece najveća u proljeće. Međutim, postoje deca koja rastu postepeno celu godinu ili najviše izrastu u nekoj drugoj sezoni. Zato se merenje visine dece radi u intervalima ne kraćim od 6 meseci (osim dojenčadi), a najbolje je decu meriti jednom godišnje u istom terminu radi što tačneg određivanja godišnje brzine rasta dece,
– rasa i ekološki uslovi – dob sazrevanja i definitivna visina su specifični za pojedine etničke grupe. Primer je nordijska populacija koja je u proseku viša nego mediteranska, te romska deca koja su niže TV i TT od prosečne za dob,
– ishrana – hronično pothranjivanje osim smanjenja telesne mase smanjuje i brzinu rasta deteta. Ekstremno pothranjivanje dojenčadi i male dece dovodi do smanjenja rasta mozga i obima glave. 60% dece u svetu živi u uslovima neke od pothranjenosti – prehrambeni deficit proteina, vitamina, željeza joda,
– bolesti – brojne hronične bolesti pluća, srca, bubrega i krvi uzrok su niskog rasta deteta. Ozdravljenje dovodi do delimične ili potpune nadoknade rasta.
Nizak rast često ukaže na hroničnu bolest, te se prilikom dijagnostike uzroka niskog rasta radi screening i na najčešće hronične bolesti koje kompromitiraju rast,
– socioekonomski uslovi života i psihološki poremećaji – deca bolje situiranih roditelja su viša i brže sazrevaju; konfliktne situacije u porodici mogu uzrokovati tzv. psihosocijalno nizak rast,
– sekularni porast – označava prosečno povećanje visine i težine kroz vekove zbog općeg poboljšanja ishrane i uslova života.
Parametri za praćenje rasta su:
– telesna visina – kod dece mlađe od 2 godine meri se telesna dužina u horizontalnom položaju posebnim koritima s pomičnom letvicom za noge. Kod stare dece visina se meri u uspravnom položaju, poželjno uvek na istom statometru i od istog osoblja. Rezultati se zaokružuju na 0 i 0,5 cm,
– telesna težina – meri se vagom, najbolje elektronskom. Rezultat se zaokružuje na 0 ili 0,5 kg, a težine manje od 10 kg mogu se izraziti u gramima.
– obim glave – meri se mekanim metrom preko najveće okcipitofrontalne cirkumference, značajan je parametar za praćenje do kraja treće godine života i indirektno ukazuje na rast mozga.
BRZINA RASTA je prirast visine u cm za godinu dana, najobjektivniji je parametar za procenu poremećaja rasta.
Na osnovu serijskih merenja velikog broja dece odgovarajućeg spola i precizno određene dobi u godinama i mesecima konstruirane su karte rasta s centilnim krivuljama (prilozi) od 5 do 95 centila. Centili predstavljaju dozvoljeno odstupanje od 50. centilne krivulje (medijane) za +/- 2SD, tj. do 5. i 95. centile. Oko 10% sve zdrave dece pripada grupi ispod p 5 i iznad p 95.
Podaci dobiveni merenjem deteta se unose u karte rasta vodeći računa o tačnoj dobi deteta (navršene pune godine i puni meseci). Ako dete svojom visinom odstupa od datih centila, potrebno je ispitati uzrok njegovog niskog ili visokog rasta.
Smatra se da deca s navršene 2 godine zauzimaju centilnu krivulju koju će pratiti do kraja rasta. Treba obratiti pažnju ako dođe do promene centilne krivulje rasta u bilo kom pravcu.
Za procenu zrelosti organizma koristi se tzv. koštana dob deteta. Uradi se RTG snimak doručja leve šake, te se broj i veličina kostiju upoređuje sa serijom standardnih slika u odgovarajućim atlasima, ili se broj i veličina jezgara izražava u bodovima po TW 2 metodi. Ako koštana dob ne u skladu s hronološkom, treba ispitati uzrok takvog stanja.
Da li dete proporcionalno raste može se procenti merenjem gornjeg i donjeg segmenta (TV do simfize i od simfize nadolje), te se dobivene vrednosti upoređuju sa standardima. Od rođenja do završetka rasta sredina deteta se pomera od pupka do simfize. Tek u pubertetu ruke, noge i lice pokazuju ubrzanje u rastu i konačnom oblikovanju.
U svakodnevnoj praksi nam je često potreban podatak o telesnoj površini deteta.
Ako znamo telesnu visinu i težinu deteta, taj se podatak lako izračuna po formuli:
TP = V(TV x TM):3600.
Često se kod veoma visoke ili niske dece postavlja pitanje o definitivnoj visini. Kod dece dobi preko 6 godina, uz poznavanje visine roditelja, te visine, težine i koštane dobi deteta, može se uz pomoć tablica s velikom tačnošću odrediti konačna visina.
Denticija je još jedan pokazatelj rasta i sazrevanja deteta. Početak dentice je podložan velikim fiziološkim varijacijama. Obično mlečna denticija počinje s 5-9 meseci, a završava s 24-28 meseci. Druga denticija počinje sa 6-7 godina, a završava s 13 godina izbijanjen drugih molara. Treći molari izbijaju kasne.