Imunologija

Šta je anafilaksa?

ŽELITE DA IZGUBITE KILOGRAME I POBOLJŠATE METABOLIZAM? NUDIMO VAM STRUČNO REŠENJE BESPLATNO.
ZAKAŽITE BESPLATAN PREGLED
Ažurirano: Stručna provera: Prof. dr Hristina Stamenković, Imunolog

Živite u inostranstvu?

Do termina kod lekara se čeka, a strani lekar ne poznaje lekove iz Srbije. Postavite pitanje lekaru iz Srbije, na svom jeziku — o leku koji koristite, svojim tegobama ili zdravlju roditelja u Srbiji. Odgovor stiže na Vaš mejl, besplatno.

Pitajte lekara iz Srbije

Odgovor lekara je informativan i ne zamenjuje pregled.

Anafilaksa — najkraće

Šta je
Najteži oblik alergijske reakcije — može ugroziti život; nastaje naglo i neočekivano.
Kada nastaje
Po ponovljenom kontaktu sa alergenom.
Najčešći uzroci
Hrana 36%, lekovi oko 17%, otrovi insekata oko 15%.
Koje namirnice
Mleko, jaja, kikiriki, orašasti plodovi, pšenica kod male dece; kod adolescenata morski plodovi.
Najvažnije upozorenje
Količina alergena nije bitna — i vrlo mala količina može izazvati anafilaksu.
Koliko malo
Kod nekih osoba dovoljan je dodir ili prenos alergena kroz vazduh.
Koji lekovi
Najčešće beta-laktamski antibiotici.

Anafilaksa je hitno stanje — adrenalin i poziv 194 bez odlaganja. Ceo tekst je ispod.

Anafilaksa je najteža forma alergijske, potencijalno životno ugrožavajuće, reakcije. Najčešće nastaje naglo i neočekivano. Ispoljavanje simptoma javlja se nakon ponovljenog kontakta sa alergenom.

Šta je anafilaksa?

Uzrok anafilakse

Najčešći uzroci su hrana, lekovi i otrovi insekata. Procenjeno je da je čak trećina (36%) anafilaktičkih reakcija uzrokovano alergenima poreklom iz hrane, zatim slede lekovi, kod oko 17 %, a otrovima insekata izazvano je oko 15% anafilaksi (1-4). Namirnice koje najčešće izazivaju anafilaksu su mleko, jaja, kikiriki, orašasti plodovi, pšenica kod male dece, a kod adolescenata morski plodovi. Ponekad i mala količina određenih namirnica može izazvati anafilaksu, jer ispoljavanje ove reakcije ne zavisi od količine alergena. Pojedine osobe razvijaju kontaktnu reakciju, čak i fizički kontakt ili prenos alergena kroz vazduh može izazvati reakciju organizma (5). Lekovi koji najčešće dovode do anafilaktičke reakcije su beta-laktamski antibiotici. Važno je znati i da se anafilaksa može razviti u kontaktu sa lateksom (rukavice, baloni, kondom…), ili nakon ili tokom fizičkog napora (6,7).

Prvi simptomi anafilakse

Alergijska reakcija počinje na mestu kontakta organizma sa uzročnikom – alergenom. Ispoljava se kao peckanje, svrab ili metalni ukus u ustima, zatim otok usana, jezika i ždrela, ukoliko su u pitanju alergeni iz hrane, ili pojava koprivnjače, otoka, na mestu kontakta sa drugim alergenima.(1)

RANO PREPOZNAVANJE PRVIH SIMPTOMA SPREČAVA POJAVU TEŽIH POSLEDICA

Generalizovana reakcija se može razvijati kao osip i crvenilo sa urtikama po celom telu koje svrbe. Lice i meka tkiva otiču, a disanje postaje otežano. Moguće je povraćanje, grčevi u stomaku, dijareja.

Osoba postaje uznemirenazvuci koje čuje dobijaju metalni prizvuk i oseća kao da tone. Njen krvni pritisak počinje da pada, kolabira i gubi svest. Najteži oblik anafilaktičke reakcije je razvoj anafilaktičkog šoka.

Dešava se da se razvoj i produbljivanje tegoba može razvijati i satima nakon početka. Pojedine osobe nakon blage početne reakcije osete spontano poboljšanje, ali se nakon tri do četiri sata tegobe ponovo javljaju.(1)

Koliko brzo se razvijaju simptomi?

Simptomi se javljaju već nakon nekoliko sekundi ili minuta od kontakta sa alergenom, ali se mogu javiti i nakon više sati (5).

Najčešći simptomi koji se javljaju prilikom razvoja anafilakse su koprivnjača, oticanje, otežano disanje, ubrzan puls  i gubitak svesti.

Obratite se za medicinsku pomoć ukoliko primetite neke od ovih simptoma (ako su nastali iznenada, ili nakon kontakta sa već poznatim alergenom:

  • otežano disanje
  • promuklost
  • kašalj
  • vrtoglavica
  • nizak krvni pritisak
  • otežano gutanje
  • bol u grudima
  • svrab na koži
  • oticanje
  • osip na koži
  • dijareja
  • grčevi u stomaku
  • povraćanje

Anafilaktički šok – praćenje reakcija po fazama (2)

FazaJačina reakcijeKarakteristični znaci i simptomi anafilakse po fazama
0 fazaLOKALNA REAKCIJAPojava ograničenih promene na mestu kontakta sa alergenom – eritem (crvenilo), edem.
I fazaBLAGA OPŠTA REAKCIJAPromene na koži u vidu; svraba, osipa (urtikarija),Curenje iz nosa, osećaj punoće u grlu, otežano gutanje i govorOpšti simptomi u vidu, uznemirenosti, glavobolje, osećaj toploteLokalne promene se mogu javiti i na mestu davanja leka ili u usnoj duplji, jeziku, usnama kod nutritivne alergije (oblik tzv. oralnog alergijskog sindroma). Blage gastrointestinalne smetnje (mučnina, gađenje, naduven stomak)
II fazaIZRAŽENA SISTEMSKA REAKCIJA  Izraženije promene na koži u odnosu na lokalnu reakciju,Hipotenzija, tahikardija, aritmija, Otežano disanje, Simptomi dispepsije (mučnina, povraćanje, proliv), Osećaj anksioznosti i panika.
III fazaTEŠKA SISTEMSKA REAKCIJASimptomi potpuno razvijenog anafilaktičnog šoka – teška hipotenzija, otok larinksa, bronhospazam, asfiksija, poremećaj svesti
IV fazaSMRTNI ISHODSmrt nastaje kao posledica razvoja  šoka, ireverzibilna hipotenzija sa poremećajem rada srca, Intenzivan brohospazam, cijanoza i prestanak disanja. Kardio–respiratorni arest, smrtni shod.

Šta možemo uraditi kako bismo sprečili anafilaktični šok?

Pored izbegavanja alergena (ukoliko je od ranije poznat), možete i sami sprečiti nastajanje težeg oblika anafilakse tako što ćete preuzeti određene korake:

Terapija

Anafilaksa se mora lečiti odmah, po hitnom postupku, jer se vitalno ugrožavajuće tegobe razvijaju brzo.

Neophodna je hitna primena adrenalina (epinefrin) koji se primenjuje ODMAH u slučaju razvoja alergijskih simptoma.

Preporučuje upotreba antihistaminika, koji donekle može ublažiti reakciju do dolaska hitne pomoći. (3).

Kako pomoći osobi u toku anafilaktičkog šoka?(1)

Ukoliko primetite poremećaj stanja svesti, nestabilnost, pad pritiska, ono što možete uraditi odmah:

Bolesnik se stavlja u koma položaj:

  • osobu postavite uležeći položaj, na desni bok, sa glavom okrenutom u stranu
  • sa podignutim donjim ekstremitetima iznad nivoa glave
  • izuzetak čine osobe koje su svesne i imaju jak osećaj gušenja, njima treba pomoći da sede.
  • disajni putevi moraju biti prolazni, što se postiže vađenjem jezika i zubnih proteza iz usta, uklanjanjem stranih tela iz usta i nosa
  • odmah pozovite 194 i obavezno naglasite da mislite da je u pitanju anafilaktički napad
  • Pozovite u pomoć i osobe u okolini

Nakon zbrinjavanja akutne reakcije, posle otpuštanja iz zdravstvene ustanove, neophodno je da osoba koja je doživela anafilaksu, kao i osobe iz njenog okruženja, budu obaveštene o mogućim okidačima anafilakse i neophodnosti izbegavanja ovih alergena. Takođe, neophodno je da osoba poseduje autoinjektor adrenalina (preporučuje se da ima dva originalna pakovanja), i da bude obučena za primenu, u slučaju da dođe do ponovnog razvoja anafilakse. Neophodno je i da osobe u okruženju budu obučene za primenu autoinjektora adrenalina. (2)

REFERENCE

  1. Lieberman P, Nicklas RA, Randolph C, et al. Anaphylaxis–a practice parameter update 2015. Ann Allergy Asthma Immunol 2015;115(5):341–84.
  2. Adkinson NF Jr, Bochner BS, Busse WW, et al. Middleton’s allergy: principles and practice. 7th edition. St Louis (MO): Mosby, Inc; 2009.
  3. Simons FE. Anaphylaxis, killer allergy: long-term management in the community. Allergy Clin Immunol 2006;117(2):367–77.
  4. Sampson HA, Munoz-Furlong A, Campbell RL, et al. Second symposium on the definition and management of anaphylaxis: summary report–second National Institute of Allergy and Infectious Disease/Food Allergy and Anaphylaxis Network symposium. Ann Emerg Med 2006;47(4):373–80.
  5. Turner PJ, Gowland MH, Sharma V, et al. Increase in anaphylaxis- related hospitalizations but no increase in fatalities: an analysis of United Kingdom national anaphylaxis data, 1992-2012. J Allergy Clin Immunol 2015;135:956–63.
  6. Mullins RJ, Wainstein BK, Barnes EH, et al. Increases in anaphylaxis fatalities in Australia from 1997 to 2013. Clin Exp Allergy 2016;46:1099–110.
  7. Golden DB, Demain J, Freeman T, et al. Stinging insect hypersensitivity: a practice parameter update 2016. Ann Allergy Asthma Immunol 2017;118(1):28–54.

NM-RS-2023-7-3580

24. 7. 2023.

BESPLATNO

Imate pitanje za lekara?

Naši stručnjaci odgovaraju u roku od 24h

Imam bol u grlu već 3 dana...
Razumem. Možete li opisati...
Odgovor u roku od 24 sata
Licencirani lekari specijalisti
Poverljivo i anonimno
Pošaljite pitanje
Usluga ne zamenjuje klinički pregled lekara. Za hitne situacije pozovite 194.
Back to top button