O tome kako poremećaji sna utiču na krvni pritisak, šta je sleep apnea i kako utiče na krvni pritisak i ostala pitanja odgovore nam je dala dr Nataša Pavlović iz KBC Bežanijska kosa u okviru podkasta „Vratimo ritam životu“. Intervju je sponzorisala kompanija Sandoz.
Kako poremećaji sna utiču na krvni pritisak?
Jelena Milojević – LekarInfo: Za početak recite nam kako poremećaji sna utiču na krvni pritisak?
Dr Nataša Pavlović:U poremećaje sna spada kratkotrajan san,opstruktivna sleep apneja, insomnija, poremećaj cir kardiarnog ritma što se odnosi prvenstveno na smenski i noćni rad. Takodje u poremecaj sna spada i sindrom nemirnih nogu kao i narkolepsija odnosno previše sna. Svi ti poremećaji sna imaju uticaja na vrednosti krvnog pritiska. Normalno je da se tokom noći srednje vrednosti krvnog pritiska budu smanjene za 10% do 20% u odnosu na dnevne vrednosti. To se označava terminom diping. To je normalna pojava. Kod određenog broja ljudi ta pojava ne postoji i mi ih nazivamo non diperi. Ihlavnom su ovi poremećaji sna koje sam nabrojala povezani sa takvim statusom koji se naziva non diperi status. U ovom slučaju povećana je incidenca i prevalenca visokog krvnog pritiska odnosno vrednosti krvnog pritiska koji je veći od 140 sa 90 odnosno za noćne vrednosti čak vazi da pritisak ne bi trebao da bude veći od 120 sa 80mm žive.
Šta je sleep apnea, kako utiče na krvni pritisak i kako se leči?
Jelena Milojević – LekarInfo: Šta je sleep apnea, kako utiče na krvni pritisak i kako se leči?
Dr Nataša Pavlović: Opstruktivna sleep apneja je čest poremećaj kod ljudi, češći je kod muškaraca. Odnosi se na mehaničku opstrukciju disanja tokom sna u predelu gornjih disajnih puteva. Dolazi do tranzijentnog prestanka disanja i pada nivoa kiseonika u krvi. Zapažena je i verifikovana pojava povezanosti između visokog krvnog pritiska i opstruktivne sleep apneje. Naročito kod muškaraca,koji inače češće boluju od ove bolesti. Težina same sleep apneje se meri određenim indeksom u kome se sračunat broj epizoda opstrukcije tokom sat vremena. I ukoliko je taj indeks veći i uticaj na razvitak hipertenzije je češći i sam stepen hipertenzije je veći kod osoba kod kojih je sleep apneja teže forme. Ukoliko je taj indeks veći od 15 rizik za razvoj hipertenzije je 3-4 puta veći. Lečenje sleep apneje se sprovodi nakon poli somnografskog ispitivanja u kome se ona dokazuje. Ukoliko se dokaže sleep apneja preporučuje se aparat za disanje koji se koristi tokom sna. To je aparat koji mehanički uduvava pod pozitivnim pritiskom vazduh u disajne puteve. Znači sprečava epizode prestanka disanja. Upotreba tog aparata je pokazala određeni uspeh u lečenju same sleep apneje i krvnog pritiska. To je dokumentovano,ali inače rezultati su izostali u onoj meri u kojoj se očekivalo, ali postoje.
Da li poremećaji sna mogu da otežaju lečenje hipertenzije?
Jelena Milojević – LekarInfo: Da li poremećaji sna mogu da otežaju lečenje hipertenzije?
Dr Nataša Pavlović: Poremećaji sna utiču ne samo na pojavu hipertenzije,nego i otežavaju lečenje same hipertenzije. Postoje osobe kod kojih je hipertenzija vrlo teška za lečenje. To se zove tvrdokorna hipertenzija gde se koriste više od tri i više medikamenata, i gde hipertenzija nije zadovoljavajuće kontrolisana. U tom slučaju treba posumnjati da osoba boluje od opstruktivne sleep apneje i da bi lečenje same sleep apneje pomogla i boljoj regulaciji krvnog pritiska.
Kako noćni i smenski rad utiču na krvni pritisak?
Jelena Milojević – LekarInfo: Kako noćni i smenski rad utiču na krvni pritisak?
Dr Nataša Pavlović: Postoji veća prevalenca insomnije i lošeg kvaliteta sna kao i poremećaj cir kardiarnog ritma kod osoba koji se bave noćnim i smenskim radom. Dokazi postoje za povezanosti kratkotrajnog spavanja, smenskog rada i hipertenzije. Medjutim i dalje nisu uvršteni u faktore rizika za hipertenziju. Viša incedenca hipertenzije raste sa dužinom izloženosti. Radnici sa noćnim i rotirajućim smenama imaju otprilike više od 50% šanse da imaju krvni pritisak veći od 140 sa 90. Tokom noćnih smena se preporučuje u smislu ublažavanja ovog efekta kratkotrajna zaspivanja, znači neping tokom rada ukoliko je to moguće radi ublažavanja ovog efekta.
I za kraj recite na šta je to jet-lag, koliko traje i kako se leči?
Jelena Milojević – LekarInfo: I za kraj recite na šta je to jet-lag, koliko traje i kako se leči?
Dr Nataša Pavlović: Jet- leg su poremećaji spavanja vezani za putovanja, naročito su izraženi ako se putuje ka istoku. Smatra se da poremećaj zaspivanja, dužine trajanja zaspivanja, uopšte uticaj cir kardiarnog ritma se menja i veći je uticaj ukoliko je predjen veći broj vremenskih zona. Jet-lag je stanje koje je ipak privremeno ali može da bude uznemirujuće i može da utiče takodje na incedentalno povećanje krvnog pritiska. Otežano zaspivanje,otežano ostajanje u snu i menjanje cir kardiarnog ritma. Za lečenje jet-laga se koriste tehnike ponovnog uspostavljenja čir kardiarnog ritma. Utiče se na to da se stvori određeni ambijent za spavanje, takodje se utiče na izloženost organizma svetlosti. Praktično se kreira ambijent za spavanje sa uklapanjem u toj novoj vremenskoj zoni u kojoj se nalazimo trenutno. Stanje traje onoliko dana koliko smo otprilike vremenskih zona prešli.
