Živite u inostranstvu?
Do termina kod lekara se čeka, a strani lekar ne poznaje lekove iz Srbije. Postavite pitanje lekaru iz Srbije, na svom jeziku — o leku koji koristite, svojim tegobama ili zdravlju roditelja u Srbiji. Odgovor stiže na Vaš mejl, besplatno.
Pitajte lekara iz SrbijeOdgovor lekara je informativan i ne zamenjuje pregled.
Ishrana i deficit gvožđa kod dece — najkraće
- Četiri najčešće greške
- Premalo namirnica bogatih gvožđem, previše mleka, kasno ili jednolično uvođenje nemlečne hrane i izbirljiva ishrana svedena na hleb, testeninu, grickalice i mlečne proizvode.
- Mleko
- Kravlje mleko ima malo gvožđa i potiskuje obroke; ne daje se kao glavni mlečni napitak pre 12 meseci, a posle prve godine količina se prilagođava da ne istisne raznovrsne obroke.
- Uvođenje hrane
- Oko 6. meseca potrebe za gvožđem prevazilaze majčino mleko: postepeno meso, riba, jaja, mahunarke i obogaćene žitarice. Prevremeno rođena deca imaju manje rezerve i veće potrebe.
- Znaci da nešto nedostaje
- Umor i malaksalost, bledilo, razdražljivost, slabija pažnja, smanjen apetit, slabija tolerancija napora — nespecifični su, o analizama odlučuje pedijatar.
- Šta pomaže
- Hemsko gvožđe iz mesa i ribe se bolje apsorbuje; biljne izvore kombinovati sa vitaminom C; novu hranu nuditi više puta, bez prisile.
- Kad ishrana nije dovoljna
- Kod potvrđenog deficita pedijatar procenjuje potrebu za oralnom nadoknadom i bira preparat prema uzrastu; način i trajanje određuje lekar.
Ovo su izdvojeni odgovori iz teksta. Ceo tekst je ispod. Pregled ne zamenjuje savet lekara.
Gvožđe je jedan od najvažnijih mikronutrijenata za pravilan rast i razvoj deteta. Neophodno je za stvaranje hemoglobina, transport kiseonika do tkiva i normalno funkcionisanje brojnih metaboličkih procesa. Posebno značajnu ulogu ima u razvoju mozga, kognitivnih funkcija i nervnog sistema.
Iako deficit gvožđa može nastati iz različitih razloga, nepravilna i nutritivno neadekvatna ishrana predstavlja jedan od važnih faktora rizika u dečjem uzrastu. Problem nije uvek samo nedovoljan unos namirnica koje sadrže gvožđe. Na njegovu raspoloživost utiču i izbor namirnica, njihove međusobne kombinacije, količina mleka koju dete unosi, kao i ukupne nutritivne potrebe organizma.
Potrebe za gvožđem posebno su izražene tokom perioda intenzivnog rasta, naročito u prvim godinama života i adolescenciji. Kada ishrana ne obezbeđuje dovoljno gvožđa da zadovolji potrebe organizma, njegove rezerve se postepeno smanjuju.
Koje greške u ishrani najčešće dovode do deficita gvožđa?
1. Nedovoljan unos namirnica bogatih gvožđem
Jedan od najčešćih nutritivnih problema jeste ishrana u kojoj dominiraju mleko, peciva, testenine, krompir i druge namirnice koje, u zavisnosti od izbora i načina pripreme, ne obezbeđuju dovoljno gvožđa za potrebe deteta.
Ako se meso, riba, mahunarke i druge namirnice koje predstavljaju značajne izvore gvožđa retko nalaze na jelovniku, povećava se rizik od nedovoljnog unosa ovog minerala.
Posebno je važno razlikovati količinu gvožđa prisutnu u namirnici od količine koju organizam zaista može da apsorbuje. Hemsko gvožđe, koje se nalazi prvenstveno u mesu i ribi, uglavnom se bolje apsorbuje. Nehemsko gvožđe prisutno je u mahunarkama, žitaricama, zelenom lisnatom povrću i drugim biljnim namirnicama, a njegova apsorpcija više zavisi od sastava obroka.
Pravilno planirana ishrana može obezbediti dovoljno gvožđa i bez svakodnevnog unosa mesa, ali zahteva pažljiv izbor i kombinovanje namirnica.
2. Prekomeran unos mleka i mlečnih proizvoda
Mleko je važan deo ishrane deteta, ali ne može biti glavni izvor svih potrebnih mikronutrijenata. Kravlje mleko sadrži relativno malo gvožđa, a njegovo prekomerno konzumiranje kod male dece može doprineti razvoju deficita.
Kada dete pije velike količine mleka tokom dana, često dolazi do smanjenja apetita i potiskivanja obroka koji bi trebalo da obezbede gvožđe, proteine i druge važne nutrijente. Kod najmlađe dece, neodgovarajuća upotreba kravljeg mleka može predstavljati dodatni rizik.
Zato je važno voditi računa o količini mleka, uzrastu deteta i ukupnom sastavu ishrane. Kravlje mleko ne treba koristiti kao glavni mlečni napitak pre navršenih 12 meseci, a nakon prve godine njegov unos treba prilagoditi potrebama deteta tako da ne potiskuje raznovrsne obroke.
3. Nepravilno uvođenje nemlečne hrane
Period uvođenja komplementarne ishrane predstavlja važnu fazu u prevenciji nutritivnih deficita. Oko šestog meseca života potrebe za energijom i pojedinim mikronutrijentima, uključujući gvožđe, počinju da prevazilaze ono što se može obezbediti samo majčinim mlekom.
Ako se namirnice bogate gvožđem uvode kasno, ako je ishrana dugo ograničena na mali broj namirnica ili ako obroci ne odgovaraju nutritivnim potrebama deteta, rizik od deficita može se povećati.
Komplementarna ishrana treba postepeno da postaje raznovrsnija i da uključuje odgovarajuće izvore gvožđa, kao što su meso, riba, jaja, mahunarke i žitarice obogaćene gvožđem, u skladu sa uzrastom i razvojnim sposobnostima deteta.
Posebnu pažnju zahtevaju prevremeno rođena deca i deca male porođajne mase, kod kojih su rezerve gvožđa često manje i potrebe mogu biti veće.
4. Jednolična i izbirljiva ishrana
Izbirljivost u ishrani česta je u ranom detinjstvu, ali kod pojedine dece može značajno ograničiti unos važnih nutrijenata.
Ako dete prihvata samo nekoliko namirnica, odbija meso i mahunarke ili se njegova ishrana uglavnom sastoji od hleba, testenine, grickalica i mlečnih proizvoda, moguće je da ne dobija dovoljno gvožđa.
Roditeljima se savetuje postepeno proširivanje jelovnika, ponavljanje ponude novih namirnica bez prisile i prilagođavanje uzrastu deteta. Ako je izbor hrane izrazito ograničen, potrebno je proceniti ukupni nutritivni unos i, po potrebi, uključiti pedijatra i stručnjaka za ishranu.
Kako prepoznati da ishrana ne obezbeđuje dovoljno gvožđa?
Nedostatak gvožđa u početku može proći bez jasnih simptoma. Kada se pojave, oni mogu biti nespecifični i uključivati:
- umor, malaksalost i smanjenu fizičku aktivnost
- bledilo kože i sluzokoža
- razdražljivost i promene ponašanja
- slabiju pažnju i koncentraciju
- smanjen apetit
- slabiju toleranciju fizičkog napora
Kod dece sa dugotrajnim deficitom gvožđa posebno je važno razmotriti mogući uticaj na kognitivni i psihomotorni razvoj.
Ipak, navedeni simptomi nisu specifični samo za nedostatak gvožđa. Odluka o laboratorijskom ispitivanju treba da se zasniva na uzrastu, faktorima rizika, kliničkoj slici i proceni pedijatra.
Kako ishranom smanjiti rizik od deficita gvožđa?
Prevencija počinje pravovremenim uvođenjem odgovarajuće komplementarne ishrane i svakodnevnim obezbeđivanjem raznovrsnih namirnica.
U zavisnosti od uzrasta deteta, korisno je:
- redovno uključivati namirnice bogate gvožđem, poput mesa, ribe, mahunarki i žitarica obogaćenih gvožđem
- kombinovati biljne izvore gvožđa sa namirnicama koje sadrže vitamin C
- izbegavati da mleko i mlečni proizvodi potiskuju glavne obroke
- postepeno proširivati izbor namirnica kod izbirljive dece
- prilagoditi količinu i teksturu hrane uzrastu i razvojnim sposobnostima deteta
Ako postoji sumnja da ishrana ne zadovoljava potrebe deteta, savetovanje sa pedijatrom može biti korisno.
Da li je promena ishrane dovoljna za nadoknadu gvožđa?
Promena ishrane predstavlja osnov prevencije i važan deo lečenja, ali nije uvek dovoljna kada je deficit gvožđa već potvrđen.
Kod deteta sa sniženim rezervama gvožđa ili sideropenijskom anemijom, lekar procenjuje stepen deficita, njegov uzrok, uzrast deteta i potrebu za oralnom suplementacijom.
Kada je potrebna dodatna nadoknada gvožđa, važno je odabrati preparat koji odgovara uzrastu i potrebama deteta. GlobiFer Chewable je dijetetski suplement sa gvožđem, u obliku tableta za žvakanje sa ukusom čokolade. Prema podacima proizvođača, jedna tableta sadrži 9 mg gvožđa, iz goveđeg hemoglobina i gvožđe(II)-sulfata. Prema deklarisanim uputstvima proizvođača, za decu uzrasta 3–13 godina preporučuje se jedna tableta dnevno, koja se sažvače i otopi u ustima. Za decu stariju od 13 godina doziranje je dva puta dnevno. Ukoliko postoji potvrđen nedostatak gvožđa, pedijatar određuje način i trajanje nadoknade u skladu sa individualnim potrebama deteta.
Uz pravilno planiranu ishranu, odgovarajuća suplementacija može doprineti obezbeđivanju adekvatnog unosa gvožđa kada ga dete ne dobija dovoljno hranom.
Zaključak
Nepravilna ishrana predstavlja važan i potencijalno promenljiv faktor rizika za deficit gvožđa kod dece. Nedovoljan unos namirnica bogatih gvožđem, prekomeran unos mleka, jednolična ishrana i neadekvatno uvođenje komplementarne hrane mogu doprineti smanjenju rezervi gvožđa i razvoju sideropenijske anemije.
Pravilna i raznovrsna ishrana, prilagođena uzrastu i nutritivnim potrebama deteta, predstavlja osnov prevencije. Kada unos gvožđa hranom nije dovoljan, dodatni unos može biti važan deo nadoknade deficita u zavisnosti od individualnih potreba deteta.
GlobiFer Chewable predstavlja jedan od oblika dodatnog unosa gvožđa, sa 9 mg gvožđa po tableti i formulacijom u obliku tablete za žvakanje. Namenjen je deci od navršene treće godine života, a njegova primena treba da bude u skladu sa deklaracijom proizvoda i preporukom pedijatra.
Uloga pedijatra je da pravovremeno prepozna decu sa povećanim rizikom, proceni nutritivne navike i laboratorijske nalaze i, kada je potrebno, preporuči odgovarajuću nadoknadu gvožđa. Pravovremena prevencija i adekvatno zbrinjavanje deficita važni su ne samo za očuvanje normalnog nivoa gvožđa već i za podršku optimalnom rastu i razvoju deteta.
Autor: dr Nela Stojković, pedijatar.
Pročitajte i
- Dr Ana Kovačević: Deficit gvožđa kod dece – zašto nastaje i kako ga roditelji mogu prepoznati?
- Doc. dr Mirjana Stojšić: Deficit gvožđa kod dece – simptomi koje roditelji često ne povezuju sa anemijom
- Prim. dr Ilijana Mažibrada: Anemija kod devojčica – kada proveriti krvnu sliku
- Hemsko i nehemsko gvožđe: koja je razlika i zašto je apsorpcija važna kod dece?
