Klimakterična krvarenja obično se javljaju kratko vreme pre menopauze, odnosno u klimakterijumu. Izazvana su poremećajem ravnoteže u funkciji endokrinih žlezda, u prvom redu hipofize i jajnika. Ovaj poremećaj proističe od postepenog gašenja endokrine funkcije jajnika i time izazvane hiperfunkcije prednjeg režnja hipofize u lučenju gonadostimulina.
Klimakterična krvarenja obično se javljaju kratko vreme pre menopauze, odnosno u klimakterijumu. Izazvana su poremećajem ravnoteže u funkciji endokrinih žlezda, u prvom redu hipofize i jajnika. Ovaj poremećaj proističe od postepenog gašenja endokrine funkcije jajnika i time izazvane hiperfunkcije prednjeg režnja hipofize u lučenju gonadostimulina. Kod izvesnog broja žena zbog toga nastaju znatni menstruacioni poremećaji. U to vreme menstruaciorti ciklusi mogu biti kraći ili duži, neuredni, često anovulatorni, sa oskudnim ili preterano obilnim, produženim i neurednim krvarenjem. Ovulacijr su retke i povremene. Zbog toga izostaje stvaranje žutog tela i produkcija progesterona. Produženo je dejstvo estrogena. što dovodi do produžene proliferativne faze na endometrnumu I do niegove hiperplaziie. Odnosno preterane proliferacije. Tako promenjena sluzokoža materice povremeno nekrotiše i deskvamiše, što je praćeno obilnim i neurednim krvarenjem. Pri histološkom pregledu na njoj se, pored hicerplazije. viđe preseci žiezda raziićitih lumena, tako da preparat izgledom podseća na Srederov .i,vajcarski sir“. Jednom rečju, i klinička i histološka slika identične su sa hemoragičnom metropatijom, koja se viđa kod hiperestrogenemije. U slučaju klimakterične metroragiie lekar mora biti obazriv i uvek da pomisli da se izg takvog krvavljenja može kriju neko organsko oboljenje, kao što su sitni submukozni miomi mkterice, endometrijalni polipi ili adenomioza koja se iz nepažnje lako proglasi disfunkcionim krvavljenjem. Još je važnije da krvavljenje nije posledica neotkrivenog malignog procesa na unutrašnjim polnim organima, u prvom redu na sluzokoži tela ili grlića materice, utoliko pre što se i karcinom tela, kao i karcinom grlića mogu reladvno
često naći pred ili u toku klimakterijuma. Zbog toga, kod upornijih slučajeva klimakteričnog krvavljenja treba obavezno pregledati bolesnicu uz pomoć vaginalnih ekartera i izvršiti frakcionisanu kiretažu, najpre endocerviksa, a onda i endometrijuma, pa dobijene materijale posebno poslati na histološki pregled. Eksplorativna kiretaža, odnosno skidanje endometnjuma, 1 kada nije rec omaiignom procesu, veoma je korisnajer ođstranjujg patoioški promenjenu siuzoJcožu materice, što je samo po sebi u velikom procentu đovoljno za lzlećenje. l zaista, eksploradvnom kiretažom detinitivno se zaustavlja patotološko krvavljenje kod oko 50% bolesnica. Povolian efekat dijagnostičke i terapijske kiretaže zasnivale na zameni obolele sluzokože zdravom i na usklađivanju poremećenih hormonskih odnosa u organizmu. Kiretaza materične sluzokože i dilatacija cervikalnog kanala takođe poboljšavaju trenutnu kontraktilnu sposobnost miometrijuma.
U slučajevima klimakterične metroragije, pored kiretaže, bolesnici treba obratiti pažnju na ishranu i opštu terapiju. Kod upornijeg krvavljerija mogu joj se dati lekovi koji favorizuju zgriišavanje krvi, kao što su kalcijum i koagulen, zatim vitamini, od kojih u prvom redu vitamin K i amin nikotinske kiseline iz B kompleksa. Isto tako, korisna jeJ aplikacija uterotoničnih sredstava hipofiznog porekla i preparata ražene glavnice. Od hormona treba dati progesteron, koji nedostaje u organizmu bolesnice zbog odsustva žutog tela. Progesteron se daje u dozama od 25 do 50 mg nekoliko dana, posle čega estrogenima pripremljen endometrijum deskvamiše i sluzokoža materice se obnavlja. Ova terapija se ponavlja nekoliko meseci, što obično dovoiii “ do’privremenog sredivanja ciklusa, dok se furikcija jajniKa potpuno ne ugasi i ne nastupi menopauza kao simptom klimakterijuma. Posle prvog davanja, progesteron se daje svakog meseca pred kraj ciklusa, odnosno pre pojave očekivane menstruacije. Ukoliko posle ponovnog davanja progesterona u jednom od narednih ciklusa ne nastupi očekivano krvavljenje, onda je to znak da je došlo do menopauze.
U izvesnom procentu slučajeva, nešto preko 10%, opisana terapija klimakteričnih metroragija ostaje bez rezultata. Tada je najbolje uraditi vaginalnu ili abdominalnu histerektomiju.
Česta pitanja o Perimenopauzalna metroragija (klimakterična krvarenja)
Šta je perimenopauzalna metroragija?
Perimenopauzalna metroragija je neredovno, često obilno i produženo krvarenje iz materice koje se javlja u periodu neposredno pred menopauzu, kao posledica poremećene hormonske ravnoteže između hipofize i jajnika. Nastaje zbog postepenog gašenja endokrine funkcije jajnika, izostanka ovulacija i nedostatka progesterona, dok produženo dejstvo estrogena dovodi do prekomernog zadebljanja sluzokože materice.
Koji su simptomi perimenopauzalne metroragije?
Osnovni simptom su neredovni menstruacioni ciklusi, koji mogu biti kraći ili duži nego inače, sa oskudnim ili, češće, obilnim i produženim krvarenjem. Zbog retkih i povremenih ovulacija krvarenje je nepredvidivo, pa se javljaju i vanciklusna, neuredna krvarenja.
Koji su uzroci i faktori rizika za perimenopauzalnu metroragiju?
Osnovni uzrok je poremećaj ravnoteže u radu hipofize i jajnika u periodu klimakterijuma, odnosno postepeno slabljenje endokrine funkcije jajnika uz pojačano lučenje gonadostimulina iz hipofize. Zbog retkih ovulacija izostaje stvaranje žutog tela i progesterona, a produženo dejstvo estrogena dovodi do hiperplazije, odnosno prekomerne proliferacije sluzokože materice koja se potom neravnomerno ljušti i krvari.
Kako se leči perimenopauzalna metroragija?
Lečenje je usmereno na uspostavljanje hormonske ravnoteže i kontrolu krvarenja, a pristup zavisi od nalaza, godina i opšteg zdravstvenog stanja pacijentkinje. Terapiju uvek određuje lekar nakon odgovarajućih pregleda, a ona može obuhvatiti hormonsku terapiju ili druge medicinske, a po potrebi i hirurške mere.
Kada je kod perimenopauzalne metroragije potrebno hitno se javiti lekaru?
Hitan pregled je neophodan u slučaju veoma obilnog krvarenja, krvarenja praćenog jakim bolom, vrtoglavicom ili izraženom slabošću, kao i kod bilo kakvog krvarenja koje se javi nakon što je menstruacija već potpuno izostala tokom godinu dana. Svako neuobičajeno ili produženo krvarenje u ovom periodu treba da proceni lekar kako bi se isključili drugi, ozbiljniji uzroci.
Napomena: informacije su opšteg karaktera i ne zamenjuju savet lekara ili farmaceuta.
