*Na slici je model.
Zamislite – svakih 40 sekundi, negde u svetu, neko doživi infarkt ili moždani udar. Ovi događaji, poznati kao kardiovaskularni incidenti, danas su vodeći uzrok smrti globalno. Ali postoji dobra vest: čak četiri od pet takvih smrti može se sprečiti. Ključni faktor u očuvanju zdravlja srca leži u održavanju telesne težine.
Živite u inostranstvu?
Do termina kod lekara se čeka, a strani lekar ne poznaje lekove iz Srbije. Postavite pitanje lekaru iz Srbije, na svom jeziku — o leku koji koristite, svojim tegobama ili zdravlju roditelja u Srbiji. Odgovor stiže na Vaš mejl, besplatno.
Pitajte lekara iz SrbijeOdgovor lekara je informativan i ne zamenjuje pregled.
Započnite razgovor o svojoj telesnoj težini
Ako tražite stručnu pomoć i podršku, pronađite lekara — besplatan pregled je na klik od Vas.
Da li postoji jasna veza između gojaznosti i kardiovaskularnih bolesti?
Odgovor je – da. Više od 80% ljudi koji prežive srčani ili moždani udar imaju prekomernu telesnu težinu ili gojaznost. Masno tkivo koje se nakuplja oko srca i krvnih sudova može izazvati upalne procese u arterijama, što na kraju vodi ka srčanom udaru. Ukočenost i smanjenje elastičnosti krvnih sudova povećavaju rizik od stvaranja krvnih ugrušaka koji mogu putovati do mozga, izazivajući moždani udar. Ovaj štetni proces poznat je kao ateroskleroza.

Ateroskleroza je postepeno nakupljanje plaka – masnih naslaga – unutar arterija. Vremenom, plak može puknuti, izazivajući formiranje krvnog ugruška koji blokira protok krvi.
Nažalost, faktori kao što su povišeni šećer u krvi, krvni pritisak i holesterol, koji često prate gojaznost, dodatno povećavaju rizik od ateroskleroze.
Još jedan zabrinjavajući podatak: 50% ljudi koji su preživeli srčani ili moždani udar dožive barem jedan novi događaj u svom životu. To znači da se suočavaju sa neizvesnošću, bolom, smanjenom pokretljivošću, pa čak i smrtnim ishodom.
Srećom, danas imamo bolje alate za identifikaciju i pravovremeno upravljanje ovim rizicima. Zahvaljujući savremenim medicinskim pristupima, 80% smrtnih slučajeva usled kardiovaskularnih bolesti može se sprečiti. Većina ovih problema direktno je povezana sa faktorima kao što su prekomerna težina i gojaznost.
Jedan od praktičnih načina da procenite svoj kardiovaskularni rizik povezan sa gojaznošću je korišćenje kalkulatora obima struka u odnosu na visinu. Ovaj jednostavan alat pruža ključne informacije o vašem zdravlju srca.
Proverite odnos obima struka i visine
Rezultat je informativan — šta znači baš za Vas, najbolje je proveriti u razgovoru sa lekarom.
Koliko je značajan gubitak težine za smanjenje rizika od srčanog i moždanog udara?
Čak i mali gubitak težine može doneti velike koristi za vaše srce. Gubitak 5% telesne težine – što može biti oko 3 do 5 kilograma kod osoba sa ITM-om iznad 30 – značajno poboljšava krvni pritisak. Kada se izgubi 10 do 15% telesne težine, rizik od nefatalnog srčanog udara ili moždanog udara može se smanjiti do 24%.
Kako to funkcioniše? Gubitak težine pomaže u snižavanju krvnog pritiska i nivoa lipida u krvi, čime se sprečava otvrdnjavanje arterija i formiranje opasnih krvnih ugrušaka. Pored srčanih koristi, gubitak telesne težine od 10 do 15% donosi i druge zdravstvene benefite, poput poboljšanja kvaliteta i dužine sna. Ako želite da saznate više o tome kako ova promena može pozitivno uticati na vaše zdravlje, istražite naše druge članke.
Kako započeti put ka zdravijem srcu?
Za mnoge koji žive sa gojaznošću, gubitak 10% telesne težine nije lak zadatak i često nije moguć bez stručne podrške. Ne postoji univerzalno rešenje – svaki put je jedinstven. Zato je prvi korak razgovor sa doktorom.
Vaš lekar može pomoći tako što će proceniti vaš plan ishrane i nivo fizičke aktivnosti, mada mnogi već imaju iskustvo brojnih dijeta i pokušaja. Osim toga, postoje i druge opcije koje vaš doktor može razmotriti:
- Bihejvioralna terapija – rad sa psihologom na identifikaciji obrazaca i emocija koje mogu otežavati gubitak težine.
- Farmakoterapija – lekovi koje propisuje lekar, a koji ciljaju biološke procese u telu i mozgu.
- Barijatrijska hirurgija – hirurški zahvati koji menjaju gastrointestinalni trakt, smanjuju apetit i utiču na metabolizam.
Najvažnija poruka je da niste sami na ovom putu. Danas, čak 764 miliona odraslih u svetu živi sa gojaznošću, a procene kažu da će do 2030. taj broj premašiti milijardu.
Započnite razgovor o svojoj telesnoj težini
Ako tražite stručnu pomoć i podršku, pronađite lekara — besplatan pregled je na klik od Vas.
Reference
Prikaži spisak referenci
- Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Stroke Facts. 2022.
- Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Heart Disease Facts. 2022.
- World Health Organization (WHO). Cardiovascular diseases (CVDs) factsheet. 2022.
- Arnett D, Blumenthal R, Albert M et al. 2019 ACC/AHA Guideline on the Primary Prevention of Cardiovascular Disease. Circulation. 2019;140:e596–e646.
- CDC. Transcript for VitalSigns Teleconference: Preventing 1 Million Heart Attacks and Strokes. 2018.
- De Bacquer D, Jennings C, Mirrakhimov E et al. Eur Heart J Qual Care Clin Outcomes. 2022;8:568-576.
- Lopez-Jimenez F, Almahmeed W, Bays H et al. European Journal of Preventive Cardiology, 2022.
- American Heart Association. Atherosclerosis. 2020.
- Lindh M, Banefelt J, Fox K et al. Eur Heart J Qual Care Clin Outcomes. 2019;5(3):225–232.
- Joseph J, Deedwania P, Acharya T et al. Circulation. 2022;145:e722–e759.
- Eurostat. Preventable and treatable mortality statistics. 2022.
- Look AHEAD Research Group. Lancet Diabetes Endocrinol. 2016;4(11):913–921.
- World Obesity. World Obesity Atlas 2022.
- Cleveland Clinic. Atherosclerosis: Causes, Symptoms, Risks and Tests.
- Garvey W, Mechanick J, Brett E et al. Endocr Pract 2016;22(7):842–884.
- Tuomilehto HP et al. Am J Respir Crit Care Med. 2009;179(4):320–327.
- Foster GD et al; Sleep AHEAD Research Group. Arch Intern Med. 2009;169(17):1619-26.
- Garvey WT, Mechanick JI, Brett EM et al. Endocr Pract. 2016;22:1-203.
SM26OB00168, jul 2025



