Metabolizam

Razumevanje veze između gojaznosti i zdravlja srca

ŽELITE DA IZGUBITE KILOGRAME I POBOLJŠATE METABOLIZAM? NUDIMO VAM STRUČNO REŠENJE BESPLATNO.
ZAKAŽITE BESPLATAN PREGLED

*Na slici je model.

Zamislite – svakih 40 sekundi, negde u svetu, neko doživi infarkt ili moždani udar. Ovi događaji, poznati kao kardiovaskularni incidenti, danas su vodeći uzrok smrti globalno. Ali postoji dobra vest: čak četiri od pet takvih smrti može se sprečiti. Ključni faktor u očuvanju zdravlja srca leži u održavanju telesne težine.

Živite u inostranstvu?

Do termina kod lekara se čeka, a strani lekar ne poznaje lekove iz Srbije. Postavite pitanje lekaru iz Srbije, na svom jeziku — o leku koji koristite, svojim tegobama ili zdravlju roditelja u Srbiji. Odgovor stiže na Vaš mejl, besplatno.

Pitajte lekara iz Srbije

Odgovor lekara je informativan i ne zamenjuje pregled.

Započnite razgovor o svojoj telesnoj težini

Ako tražite stručnu pomoć i podršku, pronađite lekara — besplatan pregled je na klik od Vas.

Pronađi lekara

Da li postoji jasna veza između gojaznosti i kardiovaskularnih bolesti?

Odgovor je – da. Više od 80% ljudi koji prežive srčani ili moždani udar imaju prekomernu telesnu težinu ili gojaznost. Masno tkivo koje se nakuplja oko srca i krvnih sudova može izazvati upalne procese u arterijama, što na kraju vodi ka srčanom udaru. Ukočenost i smanjenje elastičnosti krvnih sudova povećavaju rizik od stvaranja krvnih ugrušaka koji mogu putovati do mozga, izazivajući moždani udar. Ovaj štetni proces poznat je kao ateroskleroza.

Ateroskleroza — nakupljanje plaka u arteriji
Ateroskleroza: masne naslage (plak) sužavaju arteriju

Ateroskleroza je postepeno nakupljanje plaka – masnih naslaga – unutar arterija. Vremenom, plak može puknuti, izazivajući formiranje krvnog ugruška koji blokira protok krvi.

Nažalost, faktori kao što su povišeni šećer u krvi, krvni pritisak i holesterol, koji često prate gojaznost, dodatno povećavaju rizik od ateroskleroze.

Još jedan zabrinjavajući podatak: 50% ljudi koji su preživeli srčani ili moždani udar dožive barem jedan novi događaj u svom životu. To znači da se suočavaju sa neizvesnošću, bolom, smanjenom pokretljivošću, pa čak i smrtnim ishodom.

Srećom, danas imamo bolje alate za identifikaciju i pravovremeno upravljanje ovim rizicima. Zahvaljujući savremenim medicinskim pristupima, 80% smrtnih slučajeva usled kardiovaskularnih bolesti može se sprečiti. Većina ovih problema direktno je povezana sa faktorima kao što su prekomerna težina i gojaznost.

Jedan od praktičnih načina da procenite svoj kardiovaskularni rizik povezan sa gojaznošću je korišćenje kalkulatora obima struka u odnosu na visinu. Ovaj jednostavan alat pruža ključne informacije o vašem zdravlju srca.

Proverite odnos obima struka i visine


  
  

Rezultat je informativan — šta znači baš za Vas, najbolje je proveriti u razgovoru sa lekarom.

Koliko je značajan gubitak težine za smanjenje rizika od srčanog i moždanog udara?

Čak i mali gubitak težine može doneti velike koristi za vaše srce. Gubitak 5% telesne težine – što može biti oko 3 do 5 kilograma kod osoba sa ITM-om iznad 30 – značajno poboljšava krvni pritisak. Kada se izgubi 10 do 15% telesne težine, rizik od nefatalnog srčanog udara ili moždanog udara može se smanjiti do 24%.

Kako to funkcioniše? Gubitak težine pomaže u snižavanju krvnog pritiska i nivoa lipida u krvi, čime se sprečava otvrdnjavanje arterija i formiranje opasnih krvnih ugrušaka. Pored srčanih koristi, gubitak telesne težine od 10 do 15% donosi i druge zdravstvene benefite, poput poboljšanja kvaliteta i dužine sna. Ako želite da saznate više o tome kako ova promena može pozitivno uticati na vaše zdravlje, istražite naše druge članke.

Kako započeti put ka zdravijem srcu?

Za mnoge koji žive sa gojaznošću, gubitak 10% telesne težine nije lak zadatak i često nije moguć bez stručne podrške. Ne postoji univerzalno rešenje – svaki put je jedinstven. Zato je prvi korak razgovor sa doktorom.

Vaš lekar može pomoći tako što će proceniti vaš plan ishrane i nivo fizičke aktivnosti, mada mnogi već imaju iskustvo brojnih dijeta i pokušaja. Osim toga, postoje i druge opcije koje vaš doktor može razmotriti:

  • Bihejvioralna terapija – rad sa psihologom na identifikaciji obrazaca i emocija koje mogu otežavati gubitak težine.
  • Farmakoterapija – lekovi koje propisuje lekar, a koji ciljaju biološke procese u telu i mozgu.
  • Barijatrijska hirurgija – hirurški zahvati koji menjaju gastrointestinalni trakt, smanjuju apetit i utiču na metabolizam.

Najvažnija poruka je da niste sami na ovom putu. Danas, čak 764 miliona odraslih u svetu živi sa gojaznošću, a procene kažu da će do 2030. taj broj premašiti milijardu.

Započnite razgovor o svojoj telesnoj težini

Ako tražite stručnu pomoć i podršku, pronađite lekara — besplatan pregled je na klik od Vas.

Pronađi lekara

Reference

Prikaži spisak referenci
  1. Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Stroke Facts. 2022.
  2. Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Heart Disease Facts. 2022.
  3. World Health Organization (WHO). Cardiovascular diseases (CVDs) factsheet. 2022.
  4. Arnett D, Blumenthal R, Albert M et al. 2019 ACC/AHA Guideline on the Primary Prevention of Cardiovascular Disease. Circulation. 2019;140:e596–e646.
  5. CDC. Transcript for VitalSigns Teleconference: Preventing 1 Million Heart Attacks and Strokes. 2018.
  6. De Bacquer D, Jennings C, Mirrakhimov E et al. Eur Heart J Qual Care Clin Outcomes. 2022;8:568-576.
  7. Lopez-Jimenez F, Almahmeed W, Bays H et al. European Journal of Preventive Cardiology, 2022.
  8. American Heart Association. Atherosclerosis. 2020.
  9. Lindh M, Banefelt J, Fox K et al. Eur Heart J Qual Care Clin Outcomes. 2019;5(3):225–232.
  10. Joseph J, Deedwania P, Acharya T et al. Circulation. 2022;145:e722–e759.
  11. Eurostat. Preventable and treatable mortality statistics. 2022.
  12. Look AHEAD Research Group. Lancet Diabetes Endocrinol. 2016;4(11):913–921.
  13. World Obesity. World Obesity Atlas 2022.
  14. Cleveland Clinic. Atherosclerosis: Causes, Symptoms, Risks and Tests.
  15. Garvey W, Mechanick J, Brett E et al. Endocr Pract 2016;22(7):842–884.
  16. Tuomilehto HP et al. Am J Respir Crit Care Med. 2009;179(4):320–327.
  17. Foster GD et al; Sleep AHEAD Research Group. Arch Intern Med. 2009;169(17):1619-26.
  18. Garvey WT, Mechanick JI, Brett EM et al. Endocr Pract. 2016;22:1-203.

SM26OB00168, jul 2025

BESPLATNO

Imate pitanje za lekara?

Naši stručnjaci odgovaraju u roku od 24h

Imam bol u grlu već 3 dana...
Razumem. Možete li opisati...
Odgovor u roku od 24 sata
Licencirani lekari specijalisti
Poverljivo i anonimno
Pošaljite pitanje
Usluga ne zamenjuje klinički pregled lekara. Za hitne situacije pozovite 194.
Back to top button